Arhiva

Svi smo mi hologrami

Vesna Knežević Ćosić | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 22. april 2015 | 21:33
Svi smo mi hologrami
„Celina u svakom deliću“ osobina je holograma, kažu naučnici. Neurofizičar Karl Pribram ide dalje i tvrdi da je i naš mozak hologram i zato može da uskladišti toliko informacija na malom prostoru. Za fizičara Davida Bohma realnost je superhologram u kome prošlost, sadašnjost i budućnost simultano egzistiraju, pa koncept lokacije pada u vodu, jer je sve jedna celina. Prosto rečeno, hologram je kao domaćica sa sto ruku, koja sve (po)stiže, mogućnost da se u isto vreme bude svuda i na svakom mestu, što pored praktične, može da ima i jezivu stranu, ako se ove moćne tehnologije dohvati moćni dominator. Za hologramima luduju i umetnici, šou biznis ga obožava. U Los Anđelesu je hologram Majkla DŽeksona pevao Slave to the rhytm u pratnji hologramskih igrača, Italijani su napravi prvu hologram operu, a filmadžije ga koriste i kao dobar zaplet. U filmu Ratovi zvezda avanture Luka Skajvokera počinju kada robot R2D2 projektuje trodimenzionalnu sliku princeze Leje. U serijalu Zvezdane staze lik Doktora, odnosno „Medicinski hologram u nuždi“ (EMH, Emergency Medical Hologram), kreiran da deluje u hitnim slučajevima, aktivira se kada svi medicinski radnici stradaju, a brod biva odvučen 70.000 svetlosnih godina od Alfa kvadrata. Doktor-hologram postaje glavni brodski lekar i nije mu lako. Posada ga u početku šikanira kao običan program i zaboravlja da ga isključi, te kada mu se memorija preoptereti pati od amnezije, ili halucinira da je stvaran i oženjen, pa u holodeku kreira i svoju hologramsku porodicu kako bi iskusio normalan život ljudi. Prilikom jedne frke otkriva da „hologrami samo žele mir“. Mir i pravdu hoće i hologrami iz realnog života, a ne samo oni iz SF literature. Video-snimci hiljada holograma-demonstranata, projektovanih kako marširaju ispred parlamenta u Madridu, kao reakcija na drakonske kazne za organizatore protesta koji „narušavaju red ispred parlamenta ili banaka“ mogu se videti na Jutjubu. Video „Hologrami za slobodu“ (Hologramas para la Libertad), počinje rečima: „Ako ste osoba koja ne može slobodno da se izražava, to možete ako postanete hologram“. Međutim, sablasni protest je mnogo više od tehnološkog štosa u borbi protiv Zakona o bezbednosti građana koji „ograničava građanske slobode i kriminalizuje pravo da protest“. „Hajd’ sad da vidim kako će policija da premlati holograma! Ovo je znak da je budućnost već stigla“, jedan je od mnogih komentara snimka „marša duhova“, koji ulazi u istoriju kao „prvi hologramski protest“. A da radikalno menja i sam koncept građanskog protestovanja, vidi se po apelu aktivista koji su pozvali ljude širom sveta da preko veb-sajta hologramasporlalibertad.org dobrovoljno postanu hologrami u protestu, šaljući video i audio-zapise. Sve to otvara i niz etičkih i pravnih pitanja, kao na primer, da li ćemo u budućnosti moći da učestvujemo u borbi za bolji svet i posle smrti? I šta ako neko zloupotrebi naša uverenja za života i iskoristi naše holograme u akciji za neku odvratnu ili bizarnu ideju?