Politika

Priština pred vratima Saveta Evrope: Kršenje principa, Vučićeve "dimne zavese" i upitni dometi

Sara Nikolić | 15. april 2024 | 17:45
Priština pred vratima Saveta Evrope: Kršenje principa, Vučićeve "dimne zavese" i upitni dometi
TANJUG / Vladimir Šporčić

Rasprava o zahtevu Kosova za članstvo u Savetu Evrope i glasanje o nacrtu mišljenja biće među "najvažnijim tačkama" prolećnog zasedanja Parlamentarne skupštine Saveta Evrope koje je počelo u Strazburu, a na dnevnom redu naćiće se već u utorak. Proces koji je ocenjen kao sporan sa više aspekata, mogao bi konačno da se rasplete u maju kada će Komitet ministara SE odlučivati o pokretanju procedure za prijem Kosova. I dok iz Beograda stižu ocene da bi ulazak Kosova u Savet Evrope bio ruganje samim pricipima na kojima je organizacija izgrađena, iz Prištine optužuju Beograd da vodi propagandnu kampanju protiv njihovog cilja. 

Paraleleno, Srbi na Kosovu ostaju izloženi diskriminaciji, a novi slučajevi hapšenja i prebijanja zabeleženi su i prethodnih nekoliko dana, zbog čega su zvaničnici iz Beograda još jednom zapitali međunarodnu zajednicu da li su to "vrednosti koje Prištinu preporučuju za Savet Evrope". Na kraju, i u samoj organizaciji nema jednoznačnog stava, a pojedine države, poput Mađarske, kako je to preneo šef srpske diplomatije Ivica Dačić, najavile su da će glasati protiv članstva Kosova u SE. 

Neku vrstu podrške, barem po pitanju odlaganja, Beograd očekuje i od Pariza. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je, naime, uverenje da postoji šansa da se, zahvaljujući francuskom zalaganju, razmisli o odlaganju i o nekim drugim stvarima.

Srpska delegacija u Parlamentarnoj skupštini SE podnela je danas deset amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova, a jednim od njih traži se odlaganje odluke o zahtevu Prištine za članstvo. U tekstu, u koji je Tanjug imao uvid, amandmanom pod brojem devet se predlaže da Skupština preporuči Komitetu ministara SE da odloži odluku o zahtevu za članstvo dok Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), kako se navodi, "ne utvrdi ili odobri status Kosova i Metohije".

Pored ostalog, srpska delegacija je tražila i da se predloženi tekst izmeni tako da osnivanje ZSO bude preduslov za nastavak procesa razmatranja aplikacije Kosova, a ne post-pristupna obaveza kako stoji u preporuci. Na tekst preporuke o prijemu  Kosova koju će sutra razmatrati poslanici u Strazburu podneto je 15 amandmana.

Čemu to odlaganje vodi, osim neizbežnom, ostaje dilema. I Dačić i Vučić su govorili o svojevrsnom triku koji se priprema, a koji je kako su rekli, oličen u planu da se 10. maja Ustavnom sudu u Prištini uputi na ocenu ustavnosti akt statuta ZSO koji su Evropljani doneli. Cilj je da neko u tome, kako je rekao Vučić, pronađe Lajbnicov "dovoljan razlog" da kažu da su pokrenuli proces oko Zajednice srpskih opština, što je pominjano kao uslov za članstvo Kosova u SE, a kasnije relativizovano u izveštaju Dore Bakojani. 

Tim, ali za šta?

Uprkos svemu tome, ali i činjenici koja se ne može prenebregnuti, da se predsednik Srbije Aleksandar Vučić obavezao na Sporazum iz Brisela i Ohridski aneks, koji, između ostalog, otvaraju put za članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, zvanični Beograd pod Vučićevim nalogom odlučio je da formira tim koji će se boriti protiv prijema Kosova u SE.

PROFIMEDIA / Schlaflang Thomas/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia
PROFIMEDIA / Schlaflang Thomas/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

Ovakva taktika vlasti u Srbiji sagovornicima NIN-a deluje više kao "dimna zavesa" nego konkretna strategija. Oni ocenjuju i da je takva strategija slabih dometa, kao i da je njena upotrebna vrednost mahom propagandna i namenjena domaćoj javnosti. Dilema je i šta bi zapravo takav jedan tim mogao da postigne u kratkom periodu koji ima na raspolaganju. 

No, ministar spoljnih poslova Ivica Dačić koji će zajedno sa direktorom Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petrom Petkovićem predvoditi pomenuti tim, poručuje da predstoji "teška borba". Uz pojačanje u vidu, između ostalih, ministarke za evropske integracije Tanje Miščević, ali i ministra unutrašnje i spoljne trgovine, Tomislava Momirovića.

"Formirani tim predstavlja paravan, kako bi moglo da se kaže - 'eto mi smo se borili, pa smo izgubili'. Sumnjam u bilo kakve domete njihovih aktivnosti", kaže za NIN stručnjak za evropsko pravo i potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji Vladimir Međak i podvlači da se Srbija već obavezala da se neće protiviti ulasku Kosova u međunarodne organizacije. 

Sumnje u mogućnost da fomirana Radna grupa zaista postigne merljive rezultate, proizilazi iz niza spornih poteza navođenih iz Beograda i potpirivanih iz Prištine, nakon kojih Srbi na Kosovu više nemaju poluge vlasti u opštinama u kojima su većina, dok se na teritoriji severa otima zemljište, instaliraju baze kosovske policije, zabranjuje dinar kao sredstvo plaćanja, a Srbi hapse. Sve ovo se dešavalo pod krilaticama "ne dam Kosovo", "nema predaje", "nisam ništa potpisao". 

"Mi smo sproveli sve što smo rekli da ćemo sprovesti, tako da ćemo sprovesti i ovo. Ono što se dogovorio (Vučić), to će se i desiti. Samo je pitanje vremena, to svi znaju. Sve je dimna zavesa za domaću javnost i upotrebu, pa tako i ovo", dodaje Međak. 

"Paravan" za domaću javnost

U osvrtu na Vučićeve izjave poput "dogovor je bio da Srbija ne mora ništa da ispuni, dok ne bude formirana ZSO", naš sagovornik prvo podseća na član 4. Sporazuma iz Brisela u kome se jasno kaže da Srbija neće sprečavati članstvo Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji, a potom skreće pažnju i na Ohridski aneks, preciznije tačku 7. koja podrazumeva da su Kosovo i Srbija saglasni oko toga da će se sve tačke sprovoditi nezavisno jedna od druge i tačku 8. prema kojoj redosled stavova aneksa ne dovodi u pitanje redosled njihovog sprovođenja. 

"Dakle, ako je neko usmeno rekao da ide prvo ZSO, pa onda Savet Evrope - to ovde ne piše. Svaki član, primenjuje se nezavisno jedan od drugog, a Srbija se već obavezala na to da se neće protiviti. A sada se ulažu napori da se drugima objasni da se nismo tako dogovorili, jer ga nismo potpisali fizički. Što će izazvati dodatnu konfuziju. Ispadate nedosledni. To govori o kvalitetu vođenja pregovora", naglašava Međak. 

Smatra da je fomirani tim samo "paravan" za domaću javnost, a podseća i na "RKS" registarske tablice, parole poput "ne dam Gazivode", "ne dam Valač"...

"Gde su sada i Gazivode i Valač? Jednostavno, sve je to dimna zavesa za pokrivanje onoga što se zaista dogovori, što se zaista uradi. I što se naplati na političkom planu, zarad opstanka i podrške vlasti, a potom se servira drugačija priča - kako eto nas svi maltretiraju i zlostavljaju. Sprovešće se ono što je dogovoreno, svi su znali da će to doći nakon izbora, koji su, znamo kako prošli, pa je sada cena podrške ovom režimu porasla. Mnogo više mora da se plati za podršku, što znači da će implementirati sve što je dogovoreno", dodaje sagovornik NIN-a.

EPA  / EFE/Andrej Cukić
EPA / EFE/Andrej Cukić

Ali, ističe i da Kosovo nije spremno za Savet Evrope i da je to više nego jasno. Inače, uslovi koji su se pominjali za Prištinu, a koji se svi, posredno ili neposredno, tiču ljudskih prava Srba na KiM - nisu ispunjeni. Od tri zahteva, Priština je pod pritiskom Zapada ispunila samo jedan, i to nakon 16 godina koliko je trajala pravna borba manastira Visoki Dečani da im se povrati oduzeto zemljište. 

Podsetimo da je u nacrtu izveštaja o aplikaciji Kosova za prijem u Savet Evrope istaknuto da uspostavljanje ZSO, odnosno kako je tamo navedeno "uspostavljanje međuopštinske asocijacije" nije uslov za članstvo Kosova u SE prema standardima Saveta Evrope", već bi trebalo da postane "post-pristupna obaveza za Kosovo". Kao još jedna "post-pristupna" obaveza, navodi se i zahtev da se poništi odluka bespravnom oduzimanju zemljišta u opštinama sa srpskom većinom. 

"Stanje ljudskih prava na Kosovu je vrlo problematično, stanje imovine Srba koja se uzurpira još je problematičnije - zato Kosovo nije spremno za SE. Ali bilo je i ranije presedana kada su primane države koje nisu bile spremne - na primer Hrvatska i Rusija 1996. godine", navodi on. 

Kakvu poruku šalje izbor Momirovića?

TANJUG  / Rade Prelić
TANJUG / Rade Prelić

Međak za NIN ističe i da ozbiljno sumnja u domete formirane Radne grupe. I nije jedini. Sumnje u domete Radne grupe za koordinaciju aktivnosti državnih organa u vezi sa "problemom prijema" Kosova u SE, izaziva i izbor njenih članova. Ministra Momirovića, na primer, koji je iz resora infrastrukture 2022. prešao na funkciju ministra za spoljnu i unutrašnju trgovinu, sa iskustvom u modnoj industriji i hotelijerstvu. Politički analitičar Dragomir Anđelković, ocenjuje da njegov izbor "deluje cinično" i da je proizvod toga što je i ovaj tim samo "čista forma" kojim Vučić pokušava da sanira štetu u očima javnosti.

"Prvo, niko od njih i ne treba da ima bilo kakvu kvalifikaciju ili težinu. Tako je u vladi i u drugim organima, uključujući i formiranu Radnu grupu. A drugo, i sam Vučić zna da je to čist marketing za građane. I zato gura svoje kadrove koji treba na taj način da se promovišu. Jer, ako postignu rezultat, onda je to zajednički uspeh, pre svega Vučićev - što će i oni reći, a ako rezultata ne bude bilo, na sebe će preuzeti odgovornost", navodi Anđelković. 

Smatra da je u Vučićevom manir da pravi određenu vrstu "kombinacije", koja podrazumeva da u timu ima nekoga ko je "samo njemu lojalan". 

"Verovatno mu se Momirović pokazao i kao dobar i pouzdan izvršilac, zbog čega hoće da gradi njegovu političku karijeru, te ga zato gura u ovakva tela. Ali, izbor Momirovića svakako govori o tome koliko Vučić potcenjuje ovaj posao. I najbolji pokazatelj režima koji podrazumeva prazne priče, u svrhu preusmeravanja pažnje", kaže Anđelković. 

Smatra da domaćoj javnosti formiranjem Radne grupe pokušava da se servira priča o odbrani Kosova, dok se Zapadu šalje poruka da će posao koji očekuju, biti završen. 

"Jedino ako se unutar zapadnog bloka nešto poremeti moguće je da Kosovo ne uđe u SE, da se čitava stvar privremeno zakoči. Međutim, to neće imati veze sa Srbijom, jer mi ne možemo da sprečimo prijem Prištine u ovu međunarodnu organizaciju, to neće imati veze sa politikom Beograda. A pritom ne mislim da vlast zaista radi na tome", zaključuje Anđelković za NIN.