Arhiva

Preskupa društvena mreža

Dragan Jovićević | 20. septembar 2023 | 01:00
Kada su krajem prošle godine objavljene nominacije za Zlatni globus, nagradu koju strani filmski novinari i kritičari akreditovani u Holivudu dodeljuju 68. put, stuštile su se salve negodovanja zbog selekcije filmova koji su se zatekli u trci za, još uvek, prestižno priznanje. Kao i u slučaju mnogih drugih nagrada, zamerki je bilo mnogo, ali većina njih bila je sasvim opravdana. Američka štampa tvrdila je da strani novinari nisu ni gledali filmove koje su nominovali, ističući posebno propust za izostanak u nominacijama najnovijeg filma braće Koen „Čovek zvani hrabrost”, rimejka kultnog filma sa DŽonom Vejnom, dok su s druge strane favorizovana ostvarenja koja su izuzetno loše prošla kod domaće kritike, poput filma „Turista”, sa tri nominacije, uključujući i onu za najbolji film u kategoriji komedije, čemu ovo ostvarenje žanrovski zaista ne pripada. Ista kategorija pokazala je sve manjkavosti i nedoslednosti u nominovanju, jer su se takmičila ostvarenja koja ni stilski, ni žanrovski ni estetski nisu komplementarna - sem pomenutog i problematičnog „Turiste” za najbolji film u kategoriji komedije takmičili su se nezavisna drama „Deca su dobro”, mjuzikl „Burleska”, fantazija „Alisa u zemlji čuda” i adaptacija stripa „RED”. Regularnost u glasanju i odlučivanju nominovanih dodatno je potkrepljena tužbom publicista, koji su napali Udruženje da prima mito, kako bi podržalo pojedine filmove i glumce, u njihovoj ličnoj promociji. Sve to je naravno iznova pokrenulo pitanja - da li jedna tako komercijalna manifestacija, u potpunosti podređena svim ekskluzivitetima koje podrazumeva pre svega njen televizijski prenos, samo doprinosi daljoj propasti umetnosti filma danas? Nagrada Zlatni globus decenijama je važila za jedno od najznačajnijih i najuticajnijih priznanja i najbolji parametar za deceniju i po stariju nagradu Američke akademije za film - Oskar, čiji su članovi vrlo predano pratili rad stranih filmskih novinara i kritičara u Holivudu. Udruženje je formirano početkom četrdesetih godina minulog veka, uoči Drugog svetskog rata, kada su, nakon događaja u Perl Harburu koji su uvukli Ameriku u rat, zbog otežane komunikacije sa matičnim zemljama, novinari bili primorani da sarađuju jedni sa drugima. S druge strane, do tih godina, američka filmska industrija još uvek nije shvatala značaj prodora svojih ostvarenja na strano tržište, što je novoformirano udruženje stranih novinara iskoristilo, kako bi za sebe našlo posla u filmskoj industriji, u zemlji koja nije bila direktno zahvaćena ratom. Tako je vremenom formirana i nagrada, koja je isprva bila namenjena samo filmskim kategorijama i prvi put dodeljena 1945. godine u hotelu „Beverli Hils”. Samo nekoliko godina kasnije, nagrada Zlatni globus uvešće nova pravila u nominovanju tako što će kategorije za najbolji igrani film, i glavne muške i ženske uloge razdvojiti po žanrovima - na drame i komedije, ali i uvođenjem nagrade „Sesil B. Demil” za životno delo odabranom velikanu sedme umetnosti, i koja je prvi put otišla u ruke Demilu lično. Sredinom pedesetih, Zlatni globus fokusira širu pažnju javnosti na sebe, uvođenjem i televizijskih kategorija, takođe podeljenih po žanrovima, da bi u novije vreme, tačnije 2007. godine, konačno bila uvedena i kategorija animiranih filmova, zahvaljujući čemu Zlatni globus postaje jedino priznanje koje se dodeljuje i za filmsko i animirano i televizijsko stvaralaštvo u čak 25 kategorija. I šta je ovogodišnja dodela Zlatnih globusa, održana po našem vremenu u noći između nedelje i ponedeljka u Los Anđelesu, nagovestila kada je u pitanju dodela najznačajnijih nagrada u svetu filma? Gotovo ništa! Kao što je i bilo očekivano, za najbolju dramu proglašen je film „Društvena mreža” Dejvida Finčera, zato što je to skup i dobar film, dok je za najbolju komediju proglašen „Deca su dobro”, zato što je to jeftin i, takođe, dobar film. Balansiranje između komercijalno uspešnih i umetnički visokocenjenih nezavisnih filmova već postaje tradicionalni manir, kada je u pitanju ova nagrada. I nema sumnje da će ova dva naslova odigrati velike uloge i u dodeli Oskara, pogotovo kada su u pitanju glavne kategorije - Finčerov film već je viđen za najbolji u 2010. godini a on sam za najboljeg reditelja, dok bi Anet Bening, glumici u „Deca su dobro” konačno trebalo da pripadne i tako dugo čekani a odavno zasluženi Oskar. U kategoriji muških uloga, za dramu je trijumfovao Kolin Firt za „Kraljev govor”, dok je Pol Đamati nagrađen za najboljeg komičara za „Barnijevu verziju” i nema sumnje da će Firt poneti i nagradu Oskar za mušku ulogu, koja mu je za dlaku izmakla prošle godine. Film „Borac” je nagrađen u sporednim glumačkim kategorijama, dok je ubedljivo najbolji film godine - „Priča o igračkama 3” sasvim opravdano trijumfovao u kategoriji najboljeg animiranog filma. Na polju televizije, nagrade su podelili nova uzbudljiva HBO drama iz ere prohibicije „Carstvo poroka”, dok je čak tri Globusa odneo mjuzikl serijal „Glee”. Robert de Niro pokupio je svog „Sesila B. Demila” i nije propustio priliku da čitavu ceremoniju okarakteriše kao dobru priliku da se članovi Udruženja stranih dopisnika u Holivudu slikaju sa svojim omiljenim filmskim zvezdama, na šta je ovogodišnja dodela Globusa i zaista ličila. Još subverzivniji bio je voditelj ceremonije, manje poznati britanski komičar Riki Gervej, koji u svom nastupu, nimalo prilagođenom senzibilitetu prosečnih televizijskih gledalaca, nije štedeo reči pogrde ni na čiji račun, počev od pomenutog „Turiste” preko Čarlija Šina, Šer, glumica u seriji „Seks i grad”, Sajentološke crkve, Hjua Hefnera, do Udruženja koje je sve to organizovalo! O samim filmovima se najmanje govorilo.