Arhiva

Nedeljne informatičke novosti

Vesna Knežević- Ćosić | 20. septembar 2023 | 01:00
Veliki brat Gugl Na adresu Larija Pejdža stigao je dopis Evropske unije s upozorenjem da Guglova pravila privatnosti krše zakone EU. Francuska nezavisna agencija zadužena za pitanja privatnosti i korištenje ličnih podataka (Commission nationale de l’informatique et des libertés), objavila je da je Guglova nova politika teška za razumevanje čak i „iskusnim stručnjacima za privatnost“. Da podsetimo, Gugl je pre mesec dana najavio novu strategiju, koja se svodi na to da različiti Guglovi servisi mogu da razmenjuju podatke o korisnicima, što bi kompaniji omogućilo da uvaljuje personalizovane oglase. I dok EU poverenici sumnjaju u zakonitost takve obrade podataka, Gugl hakerima nudi milion dolara ako provale “Chrome”. Bezbednost iz oblaka “Panda Cloud Antivirus 1.5.2” je verzija antivirusnog programa koji se bazira na “cloudu”. Ručno skeniranje je ubrzano, kao i dodavanje novih virusa u „servis u oblaku” gde se skupljaju prijave zlonamernog softvera. Pošto se virusne definicije više ne nalaze u računaru, nego na serverima kompanije, nepotrebno je njihovo ažuriranje. Besplatna verzija programa može da se preuzme na cloudantivirus.com. Kradu cele imenike Ako niste znali, aplikacija “Path” na ajfonu kopira kompletne liste korisničkih adresara na svoj server (imena, brojeve telefona, imejlove), bez znanja korisnika. I nije jedina! Čak 13 aplikacija za “iOS” uređaje skuplja podatke iz adresara miliona korisnika Eplovih sprava. Tvitovi na kilo Korisnici veruju da se poruke na Tviteru posle nedelju dana brišu, jer se ne mogu više pretraživati, ali to nije tačno. Tviter ih arhivira, oko 250 miliona dnevno, a sad ih je prodao firmi Datasift koja može da ih pretražuje od 2010. i koristi za marketing. “Electronic Frontier Foundation” prodaju je nazvala „jezivom“, jer se privatne poruke tretiraju kao roba. Amerika traži Hana Soloa Da i život piše ovakve romane, dokazuje desetogodišnjica postupka koji SAD vode protiv Škotlanđanina Garija Mekinona (rođen 1966), koga američko tužilaštvo vodi kao „najvećeg vojnog hakera svih vremena”. On je 2002. upao u 97 kompjuterskih sistema i napravio dar-mar, s obrazloženjem da je jurio vanzemaljce. Po zaštićenim računarima vršljao je pod imenom „Solo”, poput Hana Soloa iz „Zvezdanih ratova”. Sve je počelo kada je bivši frizer, Gari Mekinon, kupio „Hakerski priručnik” Huga Kornvela i bacio se na – haking. Usamljen od detinjstva, naoružan džointom i pivom, kopao je po NASA kompjuterima, šetao Pentagonom i još rekao „da je bilo neverovatno lako”. Hakerisanje mu se toliko osladilo, da je prestao da se kupa i izlazi, opsednut češljanjem tajnih dokumenata u poteri za letećim tanjirima. I dok mu nad glavom visi kazna od 70 godina zatvora, Mekinon ne odstupa ni za dlaku da je našao bazu podataka o „vanzemaljskim oficirima”, svedočenja inženjera o implementaciji „tuđinske” tehnologije, te posebno odeljenje u NASA koje uništava NLO slike iz svemira. Ipak, Amerikanci ga nisu videli kao čudaka, već kao teroristu. Nije vredelo ni što je Gari nudio da ih nauči svom hakerskom umeću. Godine 2008. Mekinonu je dijagnostikovan Aspergerov sindrom, vrsta autizma zbog kojeg pokazuje znakove opsesivnog ponašanja, poput kompulzivnog korištenja interneta. Hakerova majka, DŽenis Šarp, ističe da je Gari krhkog mentalnog zdravlja, a advokati da će se, ako bude izručen, ubiti. Zaštitnici ljudskih prava koriste priliku da lobiraju da se izmeni sporazum Britanije i SAD o ekstradiciji, a 40 britanskih poslanika je uputilo apel predsedniku Obami da se spreči Mekinonovo „sramno izručenje”. Garijeva majka je prošle nedelje, na desetogodišnjicu procesa, zatražila od britanskog premijera da razgovara s Obamom o njenom sinu . „Deset godina je prošlo, a Gari još uvek živi u košmarnom svetu”, kaže ona. I dok haker-čudak celu deceniju čeka zatvor, u 15 gradova Argentine, Čilea, Španije i Kolumbije uhapšeno je još 25 hakera, osumnjičenih da su deo gripe Anonimus. Nakon njihovog hapšenja, srušen je sajt Interpola.