Arhiva

Nedeljne informatičke novosti

Vesna Knežević- Ćosić | 20. septembar 2023 | 01:00
FB status: oženjen “Ne možete imati 500 miliona prijatelja i nijednog neprijatelja”, slogan je filma Društvena mreža, koji više ne važi, jer se od 2010. broj korisnika Fejsbuka udvostručio. Ova ekranizovana priča Davida Finčera, napravljena prema knjizi The Accidental Billionaires, u kojoj je Mark Cukerberg prikazan kao kradljivac ideja i pohlepan, asocijalni „geek“, nije obeshrabrila magazin Tajm da ga proglasi za ličnost godine, ali ni njegovu devojku Prisilu Čan da se uda za njega, dan posle izlaska mladoženjine kompanije na berzu. Prisila je pedijatar, a sebe na Fejsbuku opisuje kao „jednostavno biće koje voli kuvanje, topla mesta i paradajz osušen na suncu“. Par je odmah po venčanju promenio statuse - u „u braku“, a 29. najbogatiji čovek na svetu je svoje venčanje okarakterisao kao „istorijski događaj“. Kako se pre osam godina FB zavrteo kao studentski hobi projekat i razvio u monstruoznu virtuelnu hobotnicu na kojoj je zalepljena sedmina čovečanstva, dosta dobro objašnjava dokumentarac BBC Mark Zuckerberg Inside Facebook, koji se može videti na Jutjubu. Međutim, da nije lako privući skoro milijardu korisnika, ali da je još teže to unovčiti, pokazao je i prošlonedeljni skandal na berzi, kada je grupa ulagača podigla tužbu protiv Fejsbuka zbog prikrivanja pravih informacija o poslovanju, koje je prema pisanju Business Insider-a Cukerberg podelio samo sa probranim ulagačima. Ovome treba dodati i dva velika pada vrednosti deonica koje su sa početnih 38 dolara pale prvo za 11 odsto, a potom još za dodatnih 8,6 odsto. U prevodu, to znači da je neko izgubio skoro 20 milijardi dolara. Fejsbuk je izgubio i od norveškog pornografskog sajta Faceporn, kada je američki okružni sudija presudio protiv FB, koji inače tuži svaku kompaniju koja u svom nazivu koristi riječ “face” ili “book”. Uzgred, FB je vlasnik deset zaštitnih žigova, među kojima je i reč „wall“ (zid), a još sedamnaest čeka na odobrenje. Gugl hardveraš Kupovinom Motorole za 12,5 milijardi dolara, koja ima jednu od najvećih zbirki patenata, Gugl je i zvanično postao hardverska kompanija. Kupovinu su odobrili američko Ministarstvo pravde, Evropska komisija, Izrael i Tajvan, a dozvola od Kine se malo čekala. Špijunski cepelin “Northrop Grumman” je završio špijunski megacepelin koji će uskoro da krene put Avganistana. Ogromni špijunski cepelin LEMV (Long Endurance Multi-Intelligence Vehicle) dugačak je 300 metara, automatizovan i robotizovan, radi bez ljudske posade, poleće idućeg meseca iz NJu DŽersija. Posle se seli na Floridu gde će biti opremljen “gondolom” sa špijunskom elektronikom. LEMV je namenjen dugotrajnom špijuniranju sa srednjih visina (oko sedam kilometara), gde može da ostane i do tri nedelje. Prednosti su mu dugotrajno lebdenje na jednom mestu, mali troškovi održavanja i mogućnost nošenja ogromne količine uređaja za nadzor (do 20 tona). Najpoznatiji cepelin svih vremena bio je Hindenburg koji je skončao na sidrištu u NJujorku 1937. Računar za 49 dolara Tajvanski proizvođač čipova Via objavio je da će računar APC s prilagođenom verzijom Androida 2.3 prodavati za 49 dolara, kao zamenu za stone računare s Vindousom. Tastatura, miš i monitor kupovaće se odvojeno. Sprejom na brendove Bez interneta, Kidult bi bio samo lokalni vandal. Zahvaljujući mreži, njegov obračun s poznatim brendovima doživeo je svetsku slavu, a sam Kidult dobio je oreol misterioznog njujorškog umetnika (rođen je, inače, u Parizu), iako ne radi ništa drugo nego šara jarkim bojama po prodavnicama i logoima skupih robnih marki. Na svom veb-sajtu kidult.com ovaj momak, čije žvrljotine analiziraju čete sociologa kulture, za sebe kaže da je “problematični dečko koji crta aparatom za gašenje požara”, te da mu je želja da ostane “večiti četrnaestogodišnjak koji svoju istinu oslikava na brutalan način slobodnog uma” i objašnjava da je “svako dete umetnik, te da je problem kako da ostane umetnik kad jednom odraste”, što bi rekao Pikaso. I dok Kidult, podržan internetom, napada brendove, 40.000 ortodoksnih Jevreja napada – internet. Na protestu u NJujorku, održanom na stadionu “Arthur Ashe”, ženama nije bio dozvoljen pristup. Muški protestanti su tražili kontrolu interneta, jer onlajn pornografija i kockanje podrivaju društvo, Fejsbuk urušava brakove i “naše sposobnosti da se neometano molimo, da se fokusiramo i da se koncentrišemo.“ Kako je protekao ovaj masovni skup možete videti na Jutjub snimku “40+ Thousand Jews at Internet Asifa”.