Arhiva

Nešto lepo u tebi

Stefan Slavković | 20. septembar 2023 | 01:00
Nešto lepo u tebi

Pojam inkluzije verovatno nikada neće dobiti jedinstvenu definiciju, ali sva dosadašnja određenja zasnivaju se na istoj ideji na socijalnom integrisanju osoba koje pripadaju marginalizovanim grupama. O tome koliko se u Srbiji pridaje pažnje osobama s invaliditetom, kojih ima između 800.000 i milion i od kojih je više od 70 odsto siromašno, govori zvanična preporuka zamenika zaštitnika građana Srbije Gorana Bašića iz jula ove godine. U njoj stoji da Strategija unapređenja položaja osoba s invaliditetom u Republici Srbiji iz 2007. godine nije ispraćena niti jednim adekvatnim akcionim planom, iako je bilo vremena za čak tri.

Za ostvarivanje ljudskih prava i principa inkluzivnog društva u Srbiji bore se pojedinci, nezavisne organizacije, međunarodne institucije, a poslednjih godina i poslovni sektor, kroz ideju društveno odgovornog poslovanja, primećuje Saša Asentić iz građanskog udruženja Per.Art iz Novog Sada, i dodaje da državne institucije tek prate te procese, najčešće samo ukoliko su oni vezani za zahteve Evropske unije. I pored toga, izveštaj Evropske komisije govori da osobe sa invaliditetom spadaju u najugroženije grupe po pitanju diskriminacije u Srbiji.

Per.Art je 1999. godine pokrenuo program Umetnost i inkluzija koji za cilj ima da osobe s intelektualnim ometenostima, njihovu rodbinu, defektologe, profesionalne umetnike i stručnu i širu javnost, okupi oko jedinstvenog koncepta pružanja mogućnosti osobama s intelektualnim ometenostima da izraze svoj kreativni potencijal u javnoj, kulturno-umetničkoj sferi, koja im inače nije dostupna. Kada se ljudi prvi put susretnu s našim radom, kada, na primer, prvi put dođu na predstavu ili izložbu, dožive neku vrstu pozitivnog šoka usled rušenja predrasuda kojih često nisu ni bili svesni, govori Asentić.

Do sada je u okviru programa ostvareno petnaest umetničkih projekata koji su bili predstavljani u svim važnijim obrazovnim i kulturnim institucijama u Srbiji. Osobe s intelektualnim ometenostima su u okviru njih dobile priliku da život predstave kroz sopstvenu vizuru i da tumačenju svakodnevice daju snažan autorski pečat.

U saradnji s Srpskim narodnim pozorištem u Novom Sadu, prošle godine postavljena je predstava Kao da život ima i početak i kraj, specifična po tome što je svaki element njene strukture od tekstualnog predloška, preko scenografskih i koreografskih rešenja, do glumačke izvedbe plod rada osoba s intelektualnim ometenostima. Gostovala je širom Srbije i na Kotor Art festivalu, kao jedinstven primer inkluzivne prakse u oblasti kulture i savremenih izvođačkih umetnosti, govori Asentić. Izdvaja i retrospektivnu izložbu likovnih radova nastalih od 2005. do 2010. godine pod nazivom Nešto lepo u tebi, realizovanu u saradnji s Galerijom Matice srpske u Novom Sadu. Posebno mesto zauzima izdavanje knjige Ovako ima smisla da živim ovako Natalije Vladisavljević, koja je štampana u 800 primeraka i čijoj su promociji prisustvovala čak 104 posetioca. Ivan Pravdić, dramaturg i recenzent, o knjizi je napisao: ...Ova knjiga, ne samo da je ravnopravna s najkvalitetnijim objavljenim i neobjavljenim poetskim rukopisima današnjice, već sa sjajnijom slobodom i mnogo sažetijom, svetu sve nužnijom iskrenošću, otvara veće mogućnosti za zanimljivije i raznorodnije čitanje.

Programom Umetnost i inkluzija obuhvaćeni su i različiti društveni projekti. Izdvaja se konferencija Artikulacija različitosti, koja je realizovana u saradnji s Erste bankom. NJen cilj je bio da se problematika koja se odnosi na invaliditet i socijalnu inkluziju postavi unutar šireg polja znanja filozofije, sociologije, defektologije, umetničke i društvene prakse, govori Asentić i napominje da su u radu konferencije, zajedno s eminentnim stručnjacima iz društvenih nauka, aktivno učestvovale i osobe sa intelektualnom ometenošću.

Ostaje, međutim, pitanje: koliko ovakve građanske inicijative, plemenite i usamljene u svojim namerama, mogu da zamene dugoročnu politiku? Čini se da su organi vlasti, ipak, prvi koji treba da se sete da je Srbija država svih građana koji u njoj žive, uključujući tu i one sa posebnim potrebama.