Arhiva

Test za vlast

Tanja Nikolić Đaković | 20. septembar 2023 | 01:00
Test za vlast


Desetine osoba uhapšene su poslednjih šest meseci u Srbiji zbog korupcije, ali nijedna nije osuđena. U takvim okolnostima, hiperaktivnost ma kog pojedinca ne može nadoknaditi ni približno odsustvo sistema. Pravosudni sistem je Ahilova peta borbe protiv korupcije, kaže Vladimir Goati, direktor Transparensi Srbija. Otuda skor bez ijedne optužnice za političke aktere teške kategorije.

Korupcija nije specijalitet balkanskih nerazvijenih zemalja, niti ekskluzivitet postkomunističkih država, kao što je Srbija. Tokom 2000. godine u SAD je uhapšeno 2.700 ljudi zbog korupcije, a samo protiv njih 600 podignute su optužnice. Mnogo lakše je pokrenuti postupak nego obezbediti nesumnjive dokaze koje ne možete pobijati i koji vode osuđujućoj presudi.
Jer, kroz stotine različitih imena, desetine najvisprenijih računovođa pretače novac kroz mrežu hiljada pojedinačnih računa, koristeći na desetine sigurnih ofšor destinacija. Tajna operacija, započeta obično dogovorom bez svedoka, overava se u četiri oka, i kada su profesionalci u pitanju, tragovi efikasno nestaju i teško da ih možete naći.

MREŽA
Za uspostavljanje takvog sistema sposobnog za razbijanje i prodor u tako čvrsto osigurane mreže transfera novca nije dovoljan rok od mesec, još manje od nedelju dana, u pitanju su godine, neophodni su visokospecijalizovani kadrovi.
U tako teško uhvatljivoj fluidnoj materiji kao što je korupcija postoje ipak instrumenti koji mere percepciju indeksa korupcije u jednoj državi i taj indeks locira Srbiju na 80. mesto rang-liste od 146 zemalja u svetu. Dok se neke susedne zemlje pomeraju ka dnu te liste, Srbija i tu poziciju čvrsto drži poslednjih šest godina.

To stanje možda može da bude promenjeno za godinu, dve, ali ono što je do sada otežavalo borbu protiv korupcije je masovan desant na profesionalne položaje u državnoj upravi i javnim preduzećima. Politička mesta odavno su pripala partijama. U pravosuđu nije ništa drugačije, kaže Goati.
Primer efikasnosti pravosudnog sistema odslikava slučaj prodatih fakultetskih indeksa. Sličan kriminal odigrao se u Hrvatskoj ali su vinovnici procesuirani za svega devet meseci, dok je kod nas 86 ljudi, koliko je u tom slučaju uzelo učešća prema optužnici, zadržalo svoje ranije pozicije ili su čak napredovali u službi. Ako taj slučaj računamo kao merilo neefikasnosti sistema, onda su u pravu oni koji tvrde da sistem pravosuđa gotovo uopšte i ne postoji.

OBRAČUN
Zato, ma kakvi motivi gonili Aleksandra Vučića u toj borbi protiv korupcije pojedinac u toj mreži institucija međusobno uvezanih neefikasnošću ne može mnogo da uradi. I, kada se podvuče crta, rezultat neće impresionirati ljude u Evropskoj uniji koji ocenjuju stepen reformi. Iako zasada nema onih koji ne pružaju maksimalnu podršku borbi protiv korupcije. Ima glasova koji govore da je ta podrška na čvrstoj liniji sa zadatkom koji ova vlada mora da ispuni kada je reč o rešavanju pitanja Kosova i da je ništa ne sme ugroziti. Sve što je učvršćuje treba podržati.

Šef delegacije Evropske unije u Srbiji Vensan Dežer na okruglom stolu organizovanom na temu borbe protiv korupcije nije se šalio kada je rekao da ne može samo jedan čovek da se bori protiv korupcije i da je neophodno da u tome učestvuje cela država kako bi se iskorenila ova bolest koja je zahvatila celo društvo. On ceni korake vicepremijera, ali insistira na onome što je neophodno za jedno demokratsko društvo, a to je da ključnu ulogu treba da odigraju nezavisne institucije, ne samo u represiji, već i u prevenciji.
Državna revizorska institucija podnela je mnoge prijave, takođe, a nije bilo efekta. Zbog čega?, zapitao je Dežer.
On je rekao ono što će se uskoro ispostaviti kao zahtev EU - borba protiv korupcije ne može biti zaustavljena na nivo pritvora ili istraga, potrebne su osuđujuće presude. A za to su neophodne dve velike reforme, pravosuđa i državne uprave, kako bi videli konkretne rezultate, a ne samo najave u medijima i tabloidima.

Bivši funkcioner Vlade Oliver Dulić mesecima je optuživan za korupciju. U medijima je najavljivano njegovo hapšenje, ali je ono izostalo. Za razliku od njega, bivši ministar poljoprivrede Saša Dragin uhapšen je novembra prošle godine pod sumnjom da je učestvovao u malverzacijama sa prodajom regresiranog mineralnog đubriva, ali do danas nema presude. U slučaju Agrobanka gde je preko 20 osoba optuženo za zloupotrebu položaja sud je upravo tražio dopunska veštačenja iako je optužnica podignuta pre više od mesec dana.Pitanje je šta su moguće indicije selektivne borbe protiv korupcije, šta je deo političkog obračuna a šta suštinski obračun sa kriminalom ove vrste. Politika je uvek zainteresovana za poene, kaže kriminolog Zlatko Nikolić. A jasno je da se najviše poena kod birača prikuplja borbom protiv onoga što im je najbolnije. Narod voli da čuje i kada su nedodirljivi, svemoćni nemoćni. To je vrsta satisfakcije za sopstveno osećanje nemoći, kaže on.

STRATEGIJA
Ne sumnjajući da Srbija nema institucionalne pretpostavke za suzbijanje korupcije, Nikolić ocenjuje da nažalost to sada zavisi samo od političke volje, koje do sada nije bilo, te stoga nismo mogli da imamo ni institucije, a kao posledica toga je primarna kapitalizacija ili lopovska, kako se naziva u sivim ekonomijama.

Stoga, novi nacrt Strategije za borbu protiv korupcije za Nikolića nije ništa drugo do zbirka želja. U akcijama na terenu, međutim, on ne vidi mnogo politike, ili političkog obračuna, ma kako postaju vidljivije indicije tome u prilog. Svoj stav zasniva na činjenici da je ipak ta akcija mahom povezana sa izveštajima Saveta za borbu protiv korupcije. A ne može se prigovoriti Baraćevoj da je bila politički ostrašćena. I te burazerske privatizacije i poslovi imenovani su ne sada, nego ranije, navodi Nikolić. Je li borba protiv korupcije selektivna? Beko, čije je ime Baraćeva često pominjala u veoma spornim slučajevima, i često uvezanim sa Miškovićem, test je za Vučića. Baraćeva je najžešći spor i imala sa Bekom, koji je tražio zaštitu od nje, i našao je u prethodnoj vladi, kod premijera Mirka Cvetkovića lično. Cvetković je, prvi put obraćajući se Savetu za borbu protiv korupcije, prosledio Bekove optužbe na račun rada Verice Barać i njenih saradnika. Zašto Beko, dugogodišnji Miškovićev poslovni partner, nije u pritvoru? Kriminolog Zlatko Nikolić kaže: Možda je opreznije radio. Opreznije od Miškovića?

EFEKTI
Ekspert za korupciju iz OEBS-a Saša Varinac nije zainteresovan za pojedinačna imena. Ne brine ga ni novi kult ličnosti u najavi. Evidentno, borba protiv korupcije postoji. Važni su efekti i rezultati, a rezultata ima, kaže on. Pitanje je, međutim, kako je moguće da u istrazi zloupotreba u poslovanju Kolubare, uz sumnju da je zloupotrebama to preduzeće oštećeno za više miliona evra, nema baš nijednog političara. Najavljivano je i hapšenje Milutina Mrkonjića, aktuelnog ministra saobraćaja, zbog spornog posla države sa slovenačkom firmom Nuba vest... I to sve tako do samog premijera Ivice Dačića, čije saslušanje je najavljivano u vezi sa susretima sa Rodoljubom Radulovićem, Mišom Bananom, partnerom narko-bosa Darka Šarića.

Kako god, OEBS je samo jedna od organizacija koja očekuje da u nastupajućem periodu institucije u Srbiji funkcionišu u punom kapacitetu, uz dovoljno stručnog, specijalizovanog znanja i u međusobnoj koordinaciji. I Varinac veruje da neki slučajevi jednostavno ne mogu da se požuruju zbog obima materijala istrage i da do konkretnijeg rezultata u komplikovanim slučajevima visoke korupcije ne može da se dođe za svega nekoliko meseci. Pokrenuti su ozbiljni slučajevi, a ozbiljni slučajevi zahtevaju ozbiljan pristup, kaže on.
Epilog spektakularnih hapšenja može se čekati neko vreme, ali ne zauvek. To je test koji će pokazati ko je jači - država ili oni u čijim rukama su paralelni sistemi vlasti na svim njenim nivoima i u svim institucijama.

Nacrt strogog nadzora

Nacrtom Strategije za borbu protiv korupcije predviđen je strog nadzor njenog sprovođenja i primene koji će obavljati Agencija za borbu protiv korupcije. Agencija izveštaj o borbi protiv korupcije trebalo bi da podnosi Skupštini Srbije kao poseban izveštaj, a ne u sklopu godišnjeg, kako je to do sada rađeno. Skupština mora da donese obavezujuće zaključke na osnovu izveštaja. Neispunjavanje obaveza iz Akcionog plana koji će biti urađen na osnovu Strategije, tretiraće se kao kršenje Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, za šta se može izreći mera upozorenja ili mera objavljivanja preporuke za razrešenje. Jedino se ne zna kada će ova strategija biti gotova i usvojena u Skupštini.