Arhiva

Demokratija bez adrese

Tanja Nikolić Đaković | 20. septembar 2023 | 01:00
Demokratija bez adrese


Ovo je hod na tankoj žici Demokratske stranke koja pokušava da dođe do daha, izložena unakrsnoj vatri sada još moćnijeg političkog protivnika Aleksandra Vučića i interesa sopstvenih članova. Predsednik Dragan Đilas neće podneti ostavku već će, kako je rekao, ukoliko ima dovoljnu podršku, prihvatiti novu kandidaturu. U nedelju 30. aprila će se o njegovom izveštaju izjasniti Glavni odbor stranke, a potom sledi i izborna skupština.

Brojne su spekulacije oko događanja unutar partije. Jedna je da bi u slučaju pobede Dragana Šutanovca na predstojećim stranačkim izborima stranka mogla da se odluči na savez sa NDS Borisa Tadića i tako uđe u vlast. Ono što je, međutim, nesumnjivo tačno jeste da su glavni zagovornici izbora novog rukovodstva i smene Đilasa, Dragan Šutanovac, Balša Božović i Dragoljub Mićunović. Činjenica da je DS postigao najlošiji rezultat u istoriji je njihov glavni argument, te da zbog toga neko mora da snosi posledice.

Jedna od posledica sa kojima se stranka suočava od gubitka vlasti 2012. su nagomilani dugovi. U ovom trenutku DS duguje oko milion evra, a banka kod koje je podigla kredit sa 18 odsto kamate, blokirala im je račun. Agencija Komunis, koja je pre dve godine radila kampanju, pustila je menice, nakon što je dobila tužbu za nenaplaćena dugovanja. Preko firme Komunis, kako tvrde neki članovi DS, posao za stranku odrađivali su ljudi bliskog saradnika bivšeg predsednika Tadića, pre no što je, taj savetnik, počeo da posluje sa Vučićevim SNS. Mnoga sedišta DS širom Srbije su bez struje zbog neplaćenih računa, a tamo gde je država vlasnik, otkazuju im poslovni prostor, duguju PTT-u, Telekomu

Predsednik DS Dragan Đilas, kako NIN saznaje iz izvora u stranci, skidajući novac sa računa sopstvenih firmi pokušava da otpiše neka dugovanja stranke. Možda je Đilas profitirao kada je DS bio na vlasti. I možda su minuti koje je dobijala njegova firma za oglašavanje bili uslovljeni pritiskom, ali njegovo poslovanje je sada ugroženo. Klijenti ga napuštaju u strahu da će biti na meti vlasti, kaže izvor NIN-a, blizak saradnik Đilasa.

Na sednici Predsedništva, održanoj prošlog vikenda, Đilas se založio da budući stranački izbori budu delegatski, dok oponenti traže glasanje svih članova stranke. Odluku donosi GO na sednici zakazanoj za nedelju 30. mart. Istovremeno, javnost spekuliše sa imenima potencijalnih novih lidera. Pored Dragana Šutanovca, najčešće se pominje potpredsednica Nataša Vučković.

Goran Ješić, član predsedništva DS, kaže za NIN da stranka nikada nije praktikovala neposredne izbore za predsednika i da nije izvodljivo da se naredna skupština odvija na taj način. Mlađi kadrovi u Krunskoj, predvođeni Balšom Božovićem, nemaju dileme. Ukoliko Đilas ostane na čelu stranke, on će biti taj koji će zaključati vrata DS, kažu za NIN. Opet, neki članovi strahuju da će ih razneti unutrašnji sukobi. Ta narcisoidnost nekih prosto je demolirala DS, kaže Ješić i ističe da frakcije unutar stranke ipak ne postoje.

Najveća krivica je na nama. U proteklih deset godina, otkako smo postali vlast, izgubili smo ideologiju, oštrinu. U jednom trenutku smo postali partija vođena isključivo interesima i očuvanjem vlasti. Birači to pre ili kasnije kazne, kaže Ješić. On ocenjuje da većina u DS-u veruje da Đilas treba i dalje da vodi stranku, ali na drugačijim postulatima, selekcijom kadra i transparentnim mehanizmom napredovanja unutar partije.

Na pitanje ko ruši Đilasa, odgovara: Ne znam da iko ruši Đilasa. Zakazivanjem izborne skupštine Đilas je stavio svoj mandat na raspolaganje, kao i celokupno rukovodstvo. Očekujem više kandidata, Šutanovac se već izjasnio a verovatno će ih biti još.
Ješić odbacuje i spekulacije da bi Šutanovac u slučaju da postane lider DS pripojio stranku Tadićevom NDS i ne smatra sukob Đilasa i Šutanovca opasnim za partiju.

Nataša Vučković, koja se pominje kao neko ko ima Mićunovićevu podršku, ali i mlađih kadrova, nije se za sada kandidovala za predsednika, ali ima značajnu podršku u stranci. Umesto odgovora da li će se kandidovati, ona kaže za NIN: Za DS je važno da u ovom periodu redefiniše strategiju i taktiku i napravi kadrovske promene, uvede nove ljude. To ne uključuje nužno promenu predsednika, ali o kadrovskim promenama moramo razmišljati.

Mnogi u DS se slažu da je projekat razbijanja stranke rezultat raznih interesa, uz kontinuirano delovanje najjače partije vlasti. U Krunskoj se u tom kontekstu pominje još jedno ime Miodraga Rakića, Tadićevog bliskog saradnika. Oni koji žele DS kao baštinu Zorana Đinđića smatraju da demoliranje stranke treba da posluži uklanjanju hipoteke na Vučićevu prošlost. U tome im, veruju, svesrdno pomažu oni koji politiku shvataju isključivo kao mehanizam koristi a ne ostvarenja političkih uverenja.

U takvim okolnostima na sceni je zakulisna kombinatorika. Šutanovac već dugo misli da je vreme da preuzme stranku. Sa Đilasom je u izrazito lošim odnosima. NJegova podrška su predsednik opštinskog odbora iz Smederevske Palanke i još neki odbori , kaže jedan član DS.
Na pitanje ko ruši Đilasa, često se može čuti i odgovor: Oni koji su rušili Tadića. Ali nije pitanje ko ruši Đilasa nego ko ruši DS. A DS ruši vlast uz arhitektu Mikija Rakića. To kaže bivši visoki funkcioner DS. Naš sagovornik objašnjava da se Đilas držao po strani, na oprezu, suzdržan od kritika prema Vučiću i SNS, nimalo ne delujući kao opozicija kada je SNS došao na vlast, pa sve dok nije smenjen kao gradonačelnik Beograda, jer je strahovao od Vučićeve odmazde. Nekima se tada činilo da je Đilas voljan da utopi DS u SNS. Ali kada je pokazao da to nije, projekat rušenja Đilasa i DS ponovo je vraćen u igru.

Odlazak Tadića iz stranke samo je, prema tom viđenju, deo istog projekta. Iako i sada u stranci kritikuju Tadića, njegov odlazak vide kao uticaj Rakića, inače dobrog Vučićevog prijatelja.
Čini se da je u ovom trenutku najveći problem DS- a, baš kao i birača na proteklim izborima, ko će biti vođa. S druge strane, u potunom zapećku ostala je možda i najvažnija tema povratak zaturenom programu, koji je DS nekada činio jednom od najvećih stranaka.