6.12.
2023.
Postekologija: Dubai, vašar klime
Umro Henri Kisindžer, odjekuje planetom, pa i Srbijom! Dobro, bre, šta ako je umro?!
U Srbiji nema demokratije. Da je ima, izbori bi izgledali drugačije. Ne bi se ni Vučićeva dominacija protegla na dvanaest godina. Još malo i on će premašiti dužinu vladavine Slobodana Miloševića. Trinaest je baksuzan broj.
6.12.
2023.
Umro Henri Kisindžer, odjekuje planetom, pa i Srbijom! Dobro, bre, šta ako je umro?!
13.12.
2023.
Jedna reč je zasenila sve ostale i obeležila 2023. godinu. Znamo je svi, i teško da će je iko, ikada zaboraviti.
Vučić uskoro ulazi u tu kritičnu godinu, ali sa međunarodnim kapacitetom koji Milošević nije mogao ni da sanja pred kraj svoje karijere. Na besprekornim Koraksovim karikaturama, Milošević je u to doba počeo da se pojavljuje kao zli gnom u pećini, povremeno okružen generalima u maskirnim uniformama. Milošević je patentirao savršen mehanizam demokratskih izbora bez demokratije, sa masovnom krađom, poniženjima građana i krdom analitičara i prodavaca magle koji su na televizijama objašnjavali kako svi koji misle da su izbori pokradeni zapravo rade za strane službe.
Vučić je taj model lažnih demokratskih izbora doveo do savršenstva. On sada pod budnim okom EU i SAD radi sve one radnje kao i Milošević, samo otvoreno i bez stida: dovozi stada glasača sa svih strana, uvozi tamo gde mu manjka, izvozi sa mesta gde ima viška. Tako funkcioniše izborni inženjering naprednjaka. Neke liste tonu, dok druge, poput Nestorovićeve – rastu. Pritom, dozvoljeni su svi oblici nasilja, krađe, neregularnosti, propagande, podmetanja, ponižavanja i javnog linčovanja. Ako toga nema, kampanja se smatra neuspelom i neprofesionalnom.
Ni Socijalistička partija Srbije u ovoj kampanji nije radila drugačije. Naviknuti na tradicionalnu podršku biračkog tela iz Miloševićevog rezervoara, izvodili su kerefeke sa kafanskim pevanjem i pucanjem, uz parolu da će njihov predsednik biti premijer. Kao decenijski koalicioni partneri SNS-a, lista SPS-a je osvanula na drugom mestu pošto je relativno lako skupila potpise. Naposletku se ispostavilo da je imala više potpisnika prilikom kandidovanja nego dobijenih glasova na izborima.
Slično se dogodilo i sa drugim listama koje su prošle mnogo gore od SPS-a. Ipak, Ivica Dačić je bio ubeđen, čak i kada se u Blacu zaorila pogrdna pesmica o njegovom koalicionom partneru, da će njegova partija nadmašiti sva očekivanja. Ipak, ne postaje se premijer tako lako pod Vučićem. Ili imate ucenjivački potencijal, ili trgujete strujom ili imate podršku SAD u implementaciji velikog biznisa na Balkanu. Dačić je računao na Rusiju. Slično je mislio i Predrag J. Marković, glavni propagandista dačić-palma koalicije kako u medijima, tako i u obrazovnim (para)institucijama.
Advokat Toma Fila je mirno mogao da imaginira o budućem mestu gradonačelnika Beograda, a Bajatović, Antić i Đukić Dejanović o ministarstvima i upravnim odborima kao neiscrpnim resursima za prehranu funkcionerskog SPS življa. Ipak, nešto se dogodilo u protekloj deceniji, tokom simbioze sa Vučićem. Glasači Miloševićeve partije su u međuvremenu shvatili da im pevač Miljacke nije potreban da bi na sceni imali spektakle koje im je svojevremeno priređivao Milošević. Imaju sve to u Vučiću, samo modernije, bolje, bezobraznije i zlokobnije. Apgrejdovano kao stari softver u novom okruženju.
Na kraju, ostala je fotografija ucveljene porodice. Na njoj je mali Dačić za govornicom, spuštenog nosa. Pored njega je izgubljeni gradonačelnik Fila, zabrinut za ugrožena prava starijih Beograđana. Na rubu jecaja stoji Antić, a sasvim pozadi, ukiseljeni Predrag J. Marković - čudo od deteta, nesreća od intelektualca.
Desno od Dačića je Branko Ružić, namršten ali podignute glave i zagledan u stranu, preko odlazećeg lidera. Slavica Đukić Dejanović je sleđena, jer baš je smislila dobar protokol za postupanje u školama gde je postavljena bomba(!?) Ova ožalošćena porodica, koja je sisala decenijama državni budžet, verujući duboko u Miloševićevo čudo pretvaranja krvi u novac (o čemu Dačić peva), ostala je na svom splavu Meduze, gde će uskoro početi da se ujedaju međusobno.
Neki će biti pojedeni usled prvog talasa gladi dok će neki, poput narečenog Markovića, morati da pronađu neko bolje hranilište, kod novog Miloševića, čija su jasla dovoljno velika da prime dve hiljade ljudi sa dignutim čašama u čast vođinog genija. Nikada nije kasno za transfer, podučavao je svojevremeno radikal dr Martinović, instruktor za klistiranje birača pred izbore na Višoj strukovnoj medicinskoj školi u Ćupriji.
Uostalom to su već uradili i Šešelj &Sin. Zašto bi neko ostao da cmizdri na bini sa obezgaćenim Dačićem dok se mali lideri poput rok zvezda po provinciji bacaju sa pozornice u naprednjačku masu. Vučić daje, ali i uzima. Ovde nema demokratije. Ali ima gebelsovštine koju još zovu stabilokratijom.
Autor je dobitnik NIN-ove nagrade za roman za 2019. godinu, za delo „Pas i kontrabas“
29.05.
2024.
Manojlović atipičnom kampanjom pokušava da izrezbari mesto na političkom polju, trudeći se da se odupre gravitacionoj sili Vučića i Đilasa.
29.05.
2024.
Očekivana buka, koja inače prati slična pitanja, izostala je kada je Kosovo postalo pridruženi član Parlamentarne skupštine NATO-a.
29.05.
2024.
Regulatorno telo za elektronske medije već godinama se ne trudi previše da se meša u svoj posao, naročito kad su politički "osetljive" teme
29.05.
2024.
Predsednik i premijer Hrvatske upoznali su se 1990-ih godina, a u međuvremenu su postali ljuti politički protivnici
29.05.
2024.
Izbori, kako gordo zvuči ta reč. Nekada je uobičajeno bilo da se izbori čestitaju.
29.05.
2024.
Prodavnica na uglu ulica Kosovske i Vlajkovićeve nudila mi je širok asortiman zastava, a ja sam kraj nje prolazio kao pored turskog groblja.
29.05.
2024.
Autoritarna kontrola javnog govora može da ima i zlokoban kontekst, naročito kada se radi o reinterpretaciji istorije.
29.05.
2024.
Niko više nije dovoljno strpljiv da juri do na kraj makar i kratkog teksta, pa valja otkriti odmah.
22.05.
2024.
Sedam generacija moje porodice slušalo je i snevalo o nekoj velikoj varoši, dok se nije osmelilo da u nju ode. I tamo ostane.
22.05.
2024.
Davno sam čuo za pivnicu „Kod zlatnog tigra“ i čim sam se našao u Pragu, negde 2006, reših da tamo popijem pivo.
22.05.
2024.
Na Diplomatsku akademiju Ministarstva spoljnih poslova treba uvesti predmet „Molitva Bogu“.
22.05.
2024.
Svako od nas od kada zna za sebe stalno nešto čeka. Čekaš prvo da te iznesu iz porodilišta. Doduše, to i ne znaš da čekaš.