8.05.
2024.
Ko je prva dama Kine: Superzvezda sa jasnim zadatkom
Peng Lijan je mega zvezda u zemlji od milijardu ljudi - a sam njen brak bio je važan politički potez.
Vladimir Tabašević je 65. dobitnik NIN-ove nagrade. Odluku je doneo žiri koji je radio u sastavu Tamara Krstić, Branko Kukić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević i Zoran Paunović (predsednik).
U najužem izboru za 65. NIN-ovu nagradu bili su i romani „Prekasno“ Branke Krilović, „Odustajanje“ Jelene Lengold, „Uhvati zeca“ Lane Bastašić, „Deseti život“ Saše Savanović i „Beogradski trio“ Gorana Markovića.
Branko Kukić, Marjan Čakarević i Zoran Paunović glasali su za roman Vladimira Tabaševića. Tamara Krstić glasala je za delo Lane Bastašić, a Ivan Milenković dao je svoj glas Goranu Markoviću. Na konkurs je stigao 201 naslov.
„Moja centralna preokupacija sadržana je u posveti romana: `Nama, koji smo učili maternji jezik za vreme rata, često bez matere, ježili se` – rekao je Vladimir Tabašević u razgovoru sa Stefanom Slavkovićem, novinarom NIN-a. „U romanu sve vreme postoji suptilna jeza, tišina, što potiče iz mog sećanja koje mislim da je prilično verodostojno. Stasavajući u ratnim okolnostima, ne do kraja svestan ozbiljnosti i opasnosti, imao sam zdravo, znatiželjno, detinje raspoloženje prema jeziku. Reči su me interesovale i hteo sam da razgovaram s odraslima kao instancama koje su tad mogle da mi objasne jezik. U njihovim odgovorima je često bila sadržana i jedna aktivna ćutnja o svemu što se događa. Neminovno je da ti se činjenica odrastanja u ratnim okolnostima prikaže u jeziku i sećanju. O ratu se u knjizi eksplicitno govori tek u nekoliko epizoda, a ostalo vreme se govori o nadanju da se neće desiti ono što se već desilo. Rat. `Neće valjda`, kaže se, a ljudi naveliko gube domove i živote. S druge strane, generacije koje danas stasavaju se ni bombardovanja ne sećaju i nadam se da neće biti opterećene kao što smo bili mi.“
Pre nego što je postao svetac, Sveti Sebastijan je bio vođa pretorijanske garde koja je progonila hrišćane. Kao vojnik, kad je mogao, on ih je spasavao od sigurne smrti. Ali kad to nije mogao, hrabrio ih je da stradaju za hrišćanstvo, skrivajući u svom srcu nadu da će vera opstati i jačati upravo kroz žrtvu na koju ih je tajno podstrekivao.
Uzimajući kao podtekst priču o Svetom Sebastijanu, Vladimir Tabašević u svom novom romanu problematizuje fenomen žrtve i zablude o njoj. Zablude o nama koji „činimo dobro“, zablude o našim pravedničkim nastojanjima, zablude u kojima često držimo druge kako bi naše „spasiteljske misije“ imale „publiku“. Poigravajući se sa likovima koji se samodoživljavaju kao pravednici i kao žrtve, autor ispisuje priču o ratu devedesetih na prostorima bivše Jugoslavije, ali i priču o savremenim zabludama u kojima se sećanja neprestano preobražavaju.
Pisan neobuzdanim i razigranim jezikom, roman Zabluda Svetog Sebastijana navešće vas da se zamislite pre nego što za sebe kažete da ste „dobri“ i da ste „hteli sve najbolje“.
Vladimir Bošnjak Tabašević (1986) srpski je književnik i filozof. Rođen je u Mostaru, pod punim imenom Vladimir Bošnjak Tabašević. Poreklom je iz mešovite porodice, od majke Srpkinje, zubnog lekara, i oca Hrvata, radnika Auto-moto saveza. Prezime Bošnjak potiče od oca, prezime Tabašević, od majke. Studirao je filozofiju na beogradskom Univerzitetu. Prva knjiga pesama Кoagulum (2010), objavljena je u okviru nagradnog konkursa Festivala mladih pesnika u Zaječaru, kao nagrada za najuspeliji ciklus poezije. Druga knjiga poezije Tragus (2012) nastaje kao samizdat izdanje, u okviru pomenute pesničke grupe, kao i ostale dve knjige: Кundak (2013) i Hrvatski kundak (2014).
Za priču Rat dobio je i nagradu na Biberovom festivalu. Objavio je romane: Tiho teče Misisipi (2015), za koji je dobio regionalnu nagradu Mirko Кovač, zatim Pa kao (2016) i Zabluda Svetog Sebastijana (2018) koji je nagrađen NIN-ovom nagradom za roman godine. Osnivač je i jedan od urednika internet časopisa Prezupč koji se bavi pitanjem klasnih odnosa u društvu.
9.05.
2024.
Srbija je prva zemlja u Centralnoj i Istočnoj Evropi sa kojom će Kina izgraditi "zajednicu sa zajedničkom budućnošću"
9.05.
2024.
Iako prijem Kosova za sada nije na agedni Komiteta ministara, ne treba prevideti da je još uvek reč o nacrtu dnevnog reda.
8.05.
2024.
“Majka, ne mogu više!”. Bile su to poslednje reči koje je Biljana čula od svog sina Petra.
9.05.
2024.
Gordana Siljanovska Davkova osvojila je 65,14 odsto glasova u drugom krugu predsedničkih izbora
3.04.
2024.
Reč je o renomiranim, izuzetno uglednim, poznatim imenima iz sveta književnosti čije kratke biografije predstavljamo.
29.01.
2024.
Stručni žiri na čelu sa Goranom Korunovićem izabrao je najbolji roman objavljen prošle godine na srpskom jeziku
24.01.
2024.
U ponedeljak, 29. januara, oko podneva, žiri će saopštiti ime 70. dobitnika najvažnijeg domaćeg priznanja za roman.
24.01.
2024.
Priča koju želim da ispričam govori o jednom užasnom zločinu. I njena najveća tragedija je, kako bi rekao Kiš, upravo u tome što je istinita
24.01.
2024.
Upoznao sam zanimljivu devojku. Hodom me je podsetila na Žanu, moju ljubav iz mladosti. Mene svaka lepa ženska osoba podseti na nju.
24.01.
2024.
Bio je i neki koji je izrekao estetski vrednosni sud „Ova knjiga ne valja” o nekoj od knjiga Srđana Srdića, još je rekao da ništa ne valja
24.01.
2024.
Hladni vetrovi neprijatno deluju na ljude. Ali, čak i oni topliji donose im bolest, dok vlažni, kao što je poznato, naročito škode.
17.01.
2024.
„Nakon objavljivanja prethodnog romana, knjige Ljubavna pesma, imao sam nameru da napišem novi roman“