8.05.
2024.
Ko je prva dama Kine: Superzvezda sa jasnim zadatkom
Peng Lijan je mega zvezda u zemlji od milijardu ljudi - a sam njen brak bio je važan politički potez.
Roman Fajront u Grgetegu Danila Nikolića (1926) oporo i duhovito, kroz niz kratkih celina na marginama glavnog događaja, neuspelog odlikovanja režimskog moćnika Firange, predstavlja svu grotesku susreta dogme i stvarnosti. Jer, ako Firanga dobija moždani udar, zvanice se potom ospu a ljubav neočekivano dobije središnje mesto, takođe nekako povezano s ideologijom, postavlja se pitanje: ima li bilo čega izvan politike, makar bila i puka farsa?
Već od prve stranice čitalac romana Fajront u Grgretegu oseća ruku majstora. Mada je mnogo toga drugačije nego u prethodnim knjigama Danila Nikolića (pre svega prostor u kome se zbivanja odvijaju), i ovde je stavljena u dejstvo ona pripovedačka tehnika koja čitaocu omogućava da se kroz priču kreće lako i da, neosetno, silazi u njene dublje slojeve.
Pričajući naoko jednostavnu priču o ljudima jednog pokoljenja kome je bilo suđeno da živi u vrlo dramatičnom vremenu, opisujući trenutke u kojima oni osećaju kako životna radost iz njih prosto čili, Danilo Nikolić je ostao veran svom osnovnom načelu – roman treba da bude niz priča koje će povezati likovi i njihove sudbine. Zbog toga priča o Marku Prliću Firangi i njegovim prijateljima i protivnicima postaje i priča o čitavom jednom naraštaju koji u život ulazi sa mnogo poleta i vedrine da bi se, postepeno, pod udarcima svakovrsnih nevolja sve češće suočavao sa naličjem svega oko sebe. Drugim rečima, i priča u romanu Fajront u Grgetegu ima dva sloja. U jednom ćemo sresti junake kao mlade ljude, koji tragajući za ljubavlju, prepliću svoje sudbine i postaju zajednica koju mnogo toga i povezuje i razdvaja, a u drugom sloju Nikolićevi junaci su ljudi koji se opraštaju od ljubavi i od života.
Danilo Nikolić (1926 - 2016) bio je srpski književnik, jedan od najznačajnijih pripovedača i romanopisaca srpske književnosti druge polovine 20. veka, čije su knjige višestruko nagrađivane književnim nagradama. Njegov legat nalazi se u Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat” u Beogradu. Prvi roman objavio je 1989. godine pod nazivom „Vlasnici bivše sreće”, koji je ušao u deset najboljih romana decenije. Napisao je i roman „Кraljica zabave”, za koji je između ostalog dobio i Nolitovu nagradu, Nagradu „Borisav Stanković” i Nagradu „Branko Ćopić” , potom romane „Fajront u Grgetegu”, za koji je dobio NIN -ovu nagradu 1999. godine, „Melihat iz Glog”, „Spisak budućih pokojnika” i roman „Jesenja svila”, za koji je dobio Nagradu „Meša Selimović” 2001. godine.
Objavio je i antologiju „Poslednje priče pisane rukom” (КOS, Beograd, 1986). Nikolićeve knjige prevedene su na engleski, nemački, slovenački, češki, albanski, mađarski, makedonski, letonski, bugarski, kineski, ruski i francuski jezik. Zastupljen je u
brojnim antologijama i izborima srpske pripovetke u zemlji i inostranstvu.
8.05.
2024.
"Oko 750.000 ljudi za vreme njihove vlasti napustilo je Srbiju i to više nije iseljavanje, nego evakuacija. I zato izlazak na izbore“
9.05.
2024.
Srbija je prva zemlja u Centralnoj i Istočnoj Evropi sa kojom će Kina izgraditi "zajednicu sa zajedničkom budućnošću"
9.05.
2024.
Iako prijem Kosova za sada nije na agedni Komiteta ministara, ne treba prevideti da je još uvek reč o nacrtu dnevnog reda.
9.05.
2024.
Gordana Siljanovska Davkova osvojila je 65,14 odsto glasova u drugom krugu predsedničkih izbora
3.04.
2024.
Reč je o renomiranim, izuzetno uglednim, poznatim imenima iz sveta književnosti čije kratke biografije predstavljamo.
29.01.
2024.
Stručni žiri na čelu sa Goranom Korunovićem izabrao je najbolji roman objavljen prošle godine na srpskom jeziku
24.01.
2024.
U ponedeljak, 29. januara, oko podneva, žiri će saopštiti ime 70. dobitnika najvažnijeg domaćeg priznanja za roman.
24.01.
2024.
Priča koju želim da ispričam govori o jednom užasnom zločinu. I njena najveća tragedija je, kako bi rekao Kiš, upravo u tome što je istinita
24.01.
2024.
Upoznao sam zanimljivu devojku. Hodom me je podsetila na Žanu, moju ljubav iz mladosti. Mene svaka lepa ženska osoba podseti na nju.
24.01.
2024.
Bio je i neki koji je izrekao estetski vrednosni sud „Ova knjiga ne valja” o nekoj od knjiga Srđana Srdića, još je rekao da ništa ne valja
24.01.
2024.
Hladni vetrovi neprijatno deluju na ljude. Ali, čak i oni topliji donose im bolest, dok vlažni, kao što je poznato, naročito škode.
17.01.
2024.
„Nakon objavljivanja prethodnog romana, knjige Ljubavna pesma, imao sam nameru da napišem novi roman“