Nema rasta bez ulaganja

Svjetska ekonomija je u najboljoj situaciji u svojoj historiji. Nezaposlenost nikad manja. Svjetski BDP ima zadovoljavajuće stope rasta. Najmanji broj zemalja je u recesiji. Svjetske kapitalne burze i izvoz rastu. Svjetska ekonomska situacija pozitivno djeluje na ekonomije analiziranih zemalja. NIN-ov indeks ispravno stavlja Bugarsku na prvo mjesto. Međutim, gledajući dinamički, Rumunjska ima veću snagu za rast narednih godina od Bugarske. Procjena se temelji na većim investicijama u Rumunjskoj, i na većem udjelu investicija u prerađivačku industriju u ukupnim investicijama. Srbija i Hrvatska su u sličnoj perspektivi na različit način. Hrvatska ovisi o turizmu i manjem dijelu o poljoprivredi, a Srbija o poljoprivredi i manjem dijelu o energetici, naravno uz ostale sektore. Ovi bitni sektori za Srbiju i Hrvatsku su dominantno izvan kontrole ekonomskih politika ovih zemalja, a prerađivačke industrije nisu dostigle nivo da osiguraju ekonomsku stabilnost ovim zemljama. Ovi podaci ukazuju i na nepostojanje industrijske politike u ovim zemljama, što potvrđuju i podaci o vrlo niskom udjelu investicija u BDP-u. Naime, za zdrav razvoj i Srbije i Hrvatske potrebne su investicije veće od 25% BDP, a u tim investicijama oko 30% bi trebalo da idu u prerađivačku industriju. Srbiji prijeti opasnost i od velikog spoljnog duga. Crna Gora i Albanija se mogu u bliskoj budućnosti, također, suočiti s problemom visokog spoljnog duga koji nedopustivo brzo raste. Visoki spoljni dug smanjit će prostor u kojem se može kreirati politika za zaustavljanje ovog negativnog trenda. Situaciju dodatno otežavaju i visoke stope nezaposlenosti i vjerojatno mali radni kontingenti u ukupnom stanovništvu. Uz visoki spoljni dug, relativno je visok i javni dug, što sve može biti pokazatelj da vlade ovih zemalja ne kontroliraju ekonomska kretanja u dovoljnoj mjeri. BiH i Makedonija suočene su s velikom stopom nezaposlenosti. Niska stopa rasta u Makedoniji i niska stopa investicija u BiH ne daju optimističnu sliku za budućnost. Niske plaće bez perspektive rasta nisu obećavajuća budućnost bez značajnih promjena u ekonomskoj politici. Očito da se njihove ekonomske politike još traže. Karakteristika analiziranih zemalja je prevelika ovisnost o ekonomskom i političkom kretanju u međunarodnom okruženju. Rast svjetske ekonomije, europskog uvoza i rast turizma u Evropi ima puno veći doprinos pozitivnim kretanjima u ovim zemljama od samih njihovih politika. Poremećaji u europskoj ekonomiji, koji se uvijek i iznenada mogu dogoditi, doveli bi sve ove zemlje u velika iskušenja i probleme. Nadajmo se da do toga neće uskoro doći, ili barem neće doći prije nego što se konstituiraju kvalitetne ekonomske i ukupne politike u ovim zemljama. Kvalitetne u tom smislu da, ukoliko dođe do poremećaja na svjetskom tržištu, postoje rezerve i mogućnosti kompenzacije na domaćem tržištu. S tim ciljem bila bi pozitivna i suradnja među ovim zemljama, sada u pozitivnom okruženju, u kreiranju razvojnih, regionalnih politika, ali isto tako u kriznim situacijama, u kreiranju sinergijskih politika za ublažavanje krize i za izlazak iz nje.