Na lokalnoj televiziji, reporterka je zaustavila ženu koja se vraćala s pijace i upitala je: „Da li su cene skupe?“ „Jesu, skupe su cene“, glasio je odgovor. Slušajući to, naš čitalac (čiji se potpis, nažalost, izgubio negde u mom kompjuteru) setio se i jedne vesti sa interneta, u kojoj je rečeno da su „poskupele cene osiguranja“. NJemu takvi spojevi reči zvuče pogrešno, i tu je potpuno u pravu. Pridev skup se u rečniku definiše „koji ima visoku cenu“, a cena nema cenu, jer mi nju i ne kupujemo, nego po toj i toj ceni kupujemo robu ili usluge. Trebalo je, dakle, reći da su na pijaci cene visoke, a da je osiguranje poskupelo.
Zašto ljudi kažu „Stanujem na Novom Beogradu“ a nikada ne bi rekli „Stanujem na Beogradu“? Zato što je još 1945, kada je svečano počela izgradnja novog monumentalnog naselja na drugoj obali Save i Dunava, postalo jasno (uprkos propagandi koja je htela da stvori utisak da nova država ima i novu prestonicu) da je to ipak samo još jedan deo Beograda, a za delove grada upotrebljava se predlog na (na Dorćolu, na Vračaru, na Dušanovcu i slično).
Malo je teže rešiti pitanje Košutnjaka. Naš čitalac je u nekom časopisu pročitao da je pogrešno reći na Košutnjaku jer je to park i šuma. „Ja ću uvek da kažem da sam bio na Košutnjaku, ali: Bio sam u parku Košutnjak“, piše on. Ostavljam da ovo pitanje reše oni koji bolje poznaju Košutnjak od mene, jer stanujem na potpuno drugom kraju grada, i u Košutnjaku nisam bio od đačkih dana.
Još dva primera iz razgovora pred mikrofonom tiču se upotrebe predloga. „Davali su mi voće... i sve ono što ljudi daju na selima“, čulo se na televiziji. Poslednje dve reči naš čitalac s razlogom ispravlja u na selu ili po selima. Na Drugom programu Radio Beograda, opet, u nekoj raspravi o korupciji, jedan gost je rekao: „Ja se ne ljutim oko toga“. Istina je da oba Matičina rečnika za predlog oko daju i uzročno značenje, s primerima kao „Posvađaše se oko devojke“ ili „Prošcem mu slomio rebro, i to sve oko neke sipljive kobile“ (ovaj drugi primer je iz Laze Lazarevića). Ipak, takve upotrebe logično proizlaze iz toga što se zamišlja da je predmet svađe u sredini, a zavađeni ljudi stoje oko njega. Glagol ljutiti se taj uslov ne ispunjava, i svakako je trebalo reći „Ja se ne ljutim zbog toga“.
Da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Pretplata
Već imate nalog? Ulogujte se