Arhiva

Preskup ulaz u mrzovoljnu EU

Miroslav N. Jovanović, redovni član Matice srpske u Novom Sadu | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 30. januar 2013 | 20:49
Preskup ulaz u mrzovoljnu EU
Članci Florijana Bibera, Indermita Gila i Lazara Šestovića, objavljeni u NIN-u (broj 3238) o Srbiji i EU, sa novinarske strane imaju smisla, ali sa analitičke oni su polovični i graniče se sa optimizmom nojeva, jer prikazuju dobiti za Srbiju od pristupanja EU, ali ne i gorku cenu koju mora da plati za pristupanje EU. Materijalne dobiti od pristupanja su poznate (fondovi), ali su bitno manje od onih koje se priželjkuju, kako su to gorko iskusile sa velikim razočaranjem zemlje istoka koje su pristupile EU, pogotovo one iz susedstva Srbije. Svi oni koji „prodaju evropske ideje“ u Srbiji i koji su zaneseni određenim materijalnim dobicima, vešto sakrivaju bar dve porazne činjenice. Poljoprivreda je zamrla u Mađarskoj po pristupanju EU. Mađarski poljoprivrednici imaju pristupa samo malom delu ogromnih poljoprivrednih fondova EU koji su rezervisani za „stare“ zemlje članice EU bar do 2020. Do tada mađarski seljaci ne mogu da izdrže konkurenciju zapadnoevropskih koji imaju ogromne subvencije. Sve EU entuzijaste treba staviti u autobus i odvesti iz Beograda do Budimpešte. U Srbiji je zemlja obrađena a u Mađarskoj je 95 odsto obradivih površina uz put do Budimpešte u parlogu. Drugo je dužničko ropstvo. Slabašna privreda Rumunije ne izdržava oštru konkurenciju u EU, uvoz je slobodan i sve se oslikava na ubrzanom zaduživanju u inostranstvu. Od zanemarljivog duga 1993, Rumunija sada duguje oko 170 milijardi dolara. Spoljni dug Mađarske je 2004. bio 42, a sada je oko 185 milijardi dolara. Bugarsku je napustilo 1,5 miliona ljudi, uglavnom u EU. Ako dođe do ekonomskog procvata u Bugarskoj, tada će biti nedovoljan broj mladih da iskoriste tu priliku. Slično je i u Španiji koju napušta pola miliona ljudi godišnje. Uz to, evrozona je u teškoj krizi i ako iz nje uopšte izađe, napretka neće biti bar jednu deceniju. Šta Srbija treba da plati da pristupi mrzovoljnoj EU? Osim ekonomske, račun će uključiti diplomatski zašećerene stavke: odustajanje od Rezolucije UN 1244; nezavisnost Kosova; nezavisnost Vojvodine i Raške oblasti; brisanje Republike Srpske; granicu sa Hrvatskom - gubitak bačke obale Dunava; Preševo i Dimitrovgrad; zaborav na trgovinu ljudskim organima; obaveza učenja u školama da je bombardovanje 1999. bilo ispravno bez rezolucije Saveta bezbednosti UN; veća prava levorukima... Konačnog spiska uslova nema i neće ga ni biti. Uslov je da se beskonačno ispunjavaju svi uslovi koji dolaze iz EU u skladu sa datim trenutkom. EU je u egzistencijalnoj krizi i previranju. Španija i Grčka gore, Slovenija u blokadi, a Britanija želi da pobegne iz EU. Britanija je veliki i stalni pobornik pristupanja Srbije EU. Da li ona nastoji da na ovakav način kazni Srbiju? EU je uklonila podelu Evrope na istok i zapad, ali je evrozona stvorila podelu EU na sever i jug. EU je još uvek snažna, ali ne preterano srećna grupa zemalja. EU se preobrazila iz sočnog sna u gorku javu. Pristupanje ovakvoj EU je slično pristupanju SFRJ 1988. Put Srbije u EU može da traje možda i dve decenije. Veliko je pitanje kakva će tada da bude EU? Da li će biti privlačna za sadašnje zemlje članice da u njoj i dalje ostanu? Stav da Srbija treba prvo da pristupi EU, pa ako joj se članstvo ne dopada da tek potom iz nje istupi, stoji na truloj analitičkoj dasci. Ako joj se članstvo ne dopada pa istupi iz EU, da li će Srbija da dobije povraćaj uloženih sredstava (Kosovo, Vojvodina, nestanak Republike Srpske)? Slavljenje dobijanja datuma za pregovore o pristupanju EU je dovođenje javnosti u tešku zabludu. Kada se dobije datum, to je datum za početak pregovora o samo jednom od 35 poglavlja. Za svako poglavlje svaka zemlja članica EU mora da pruži saglasnost i za početak pregovora, ali i za njegovo zaključenje. Svaka od 27 zemalja EU ima pravo veta, dakle može da ucenjuje Srbiju unedogled po svakom pitanju. Dakle 35 poglavlja puta 27 zemalja puta 2 (početak i završetak) = 1890. Toliko ima mogućnosti da se potpuno blokira pristup novih zemalja u EU. Da li to sve vredi? Šta je alternativa za Srbiju? Srbija može da predloži pregovore o posebnim odnosima sa EU za šta postoje pravne mogućnosti i spase se daljih nacionalnih poniženja i mrcvarenja, a ne da bezglavo srlja u mrzovoljnu EU čija je budućnost neizvesna.