Arhiva

Dajemo čitaocima prvi jugoslovenski „njuzmagazin”

NIN | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 21. januar 2015 | 20:10
Dajemo čitaocima prvi jugoslovenski „njuzmagazin”


Zašto?
U novinarstvu se obično kaže da je opasno menjati list u trenutku kada ga čitaoci još dobro primaju. Kaže se, međutim, i da je opasno okameniti jednu formulu lista ne vodeći računa o tome da se zahtevi i ukusi čitalaca stalno razvijaju. Oba ova pravila mogla su na neki način da se primene i na NIN. Dvadeset godina jedne formule mogu značiti da je ona još i sad dobra. Dve decenije mogu isto tako biti i razlog da se ta formula zameni savremenijom. Verujući da ono što dajemo svojim čitaocima nikada nije dovoljno - odlučili smo se na novu formulu. Dajemo tako danas svojim čitaocima prvi jugoslovenski njuzmagazin - u svetu žurnalizma poznat kao najsavremenija formula nedeljne revije informacija, stavova i ideja.

Kako? Po izgledu, kako vidite, ovo je potpuno novi NIN. Po sadržaju - to je dograđeni NIN. Želimo da sačuvamo sve najbolje, ne menjajući mnogo, ali zato - mnogo dodajući. U prvom redu, proširujući informativnost. Čitalac je čitavog dana izložen bombardovanju vesti: televizija, radio, dnevni listovi... opsedaju ga svojim fleševima. Gotovo se ništa ne događa što savremeni čovek ne bi već u kratkom roku saznao. Nedeljnici ne mogu da mu otkriju nove nepoznate događaje. Ali zato mogu da mu pruže sve ono što ne zna o onome što zna. Da mu, na neki način, dadu treću dimenziju događaja. NJihovu pozadinu, njihove uzroke i njihove posledice. Kada kažemo da će novi NIN biti potpunije informativan, ne smatramo da on zbog te informativnosti treba da bude i neopredeljen. Neopredeljen danas može da bude samo onaj ko je neinformisan. Od informacije, što znači istine, zazire samo onaj koji želi da se ništa ne menja, da sve ostane na starom mestu, u starim okvirima i odnosima.

Kome? Rekli bismo u isto vreme mnogo i malo, a u svakom slučaju ne bismo rekli ništa novo, kada bismo kao naše glavno opredeljenje naveli - progres. Za njega se verbalno danas opredeljuju svi. Najgrlatije oni kojima služi kao maska za tapkanje u mestu. Ne smatramo da je progres u tome što se kao redakcija deklarišemo na njega. Smatramo da se on sastoji u stalnom traženju nečega novoga i još nedostignutoga i da u tom traženju novinska informativnost, kao instrument istine, može da pomogne samo ako progresivnost izvire iz informacije, tj. iz potpune i objektivne slike stvarnosti, a nipošto ako se informacija preventivno prilagođava voluntarističkoj ili subjektivnoj slici napretka. Puna akcija za progres uvek je izvirala iz pune istine o poprištu na kome se bije bitka. Zato smatramo da informacija, i kada je potpuna, ne treba da na našim stranicama ostane samo gola informacija. Iz nje izvire, njome se napaja i progresivna misao i progresivno traženje, koje smo uvek hteli da reflektujemo na stranicama NIN-a.

Kuda? Traženja danas postaju sve intenzivnija i sve kontroverznija, otežana mnoštvom formula i mitova, od kojih mnogi lažni nastoje da se nametnu kao pravi. Među svima njima današnji svet postiže već mnogo, ako utvrdi polaznu tačku svojih traženja: čoveka. Utvrdiće možda i da je on tvorac svih vrednosti. Ali, pravo traženje otpočinje u naporu da se čoveku ne oduzme ono što stvara. Neko može da tvrdi i da je pronašao rešenje, neko može da bude dalje, a neko bliže od rešenja, ali čovek ipak još nije izišao iz kontradikcije svog savremenog položaja: tvorca napretka, koji još nije i gospodar napretka. Nećemo podlegati pojednostavljenjima pa tvrditi da pravom formulom raspolažemo samo mi, ali nećemo ni da nasedamo skepticističkoj pozi, pa da ne konstatujemo da su traženja rešenja, za kontradiktornost položaja savremenog čoveka kod nas sigurno među najintenzivnijima. Rezultat može biti i relativan, ograničen polaznom tačkom zaostalosti, ali to ne isključuje da su put i pravac oni pravi.

S kim? U tom traženju NIN će i dalje učestvovati. Sa onima i na strani onih za koje smatra da su u njemu i najaktivniji i najefikasniji, sa kompetentnima i stručnima, sa onima koji se kreću, a ne onima koji sede promatrajući, sa onima koji proizvode, a ne onima koji samo sude o tuđem proizvodu, želeći i da ga prisvoje, sa onima koji između danas i juče najradije biraju sutra. Da bi čovek bio zaštićen, nipošto ne znači da treba da ima mnogo zaštitnika. Jer, biti zaštitnik, uvek predstavlja društvenu privilegiju, bila ona intelektualna ili materijalna. Čovek je najbolje zaštićen kada može sam da se zaštićuje. Nije zaštićen kada služi mašini, ali čovek može da postane sluga i zato što nema mašinu. Traženje, za jednu redakciju, nije samo pisanje članaka, komentarisanje ili informisanje. Ono zahteva i strujanje ideja, stavova, pa, zašto ne, i interesa. Zato nam je isto tako važno da nas čitaju, kao i da nam pišu, proširujući naše teme i pokrećući nove. Ambicija novog NIN-a jeste ne samo da uvek ima nešto da kaže, nego i da posluži svima onima koji u ovom društvu imaju nešto da kažu.