Arhiva

Jugoistoku Srbije je neophodan podsticaj države

Jovanka Matić | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 1. jul 2015 | 20:53
Jugoistoku Srbije je neophodan podsticaj države


I pored toga što opštine koje se nalaze u jugoistočnom delu naše zemlje imaju sve potencijale, dobre prirodne uslove, za razvoj mnogih privrednih grana, naročito poljoprivredne proizvodnje i stočarstva, iz godine u godinu gube korak ka napretku u odnosu na severni deo. Teritorija opštine Merošina se prostire na vrlo plodnoj zemlji i ono što može da proizvede na svom, ekološki čistom području, jeste kvalitetno voće i povrće koje je veoma cenjeno na inostranom tržištu. Oblačinska višnja je proizvedena u selu Oblačina, i proširila se po celoj teritoriji tadašnje Jugoslavije. Merošina ima dobar geografski položaj i kroz njenu teritoriju prolaze mnogi važni putevi. Pomenute pogodnosti nisu učinile da se opština razvija i da njeni stanovnici imaju bolji životni standard.

Ono što daje nadu da će se ipak nešto pokrenuti, jeste novo rukovodstvo koje je izabrano pre godinu i po dana. Oni su svojim programom predvideli značajne aktivnosti koje će se odvijati na teritoriji opštine Merošina. Pitamo predsednika opštine Bojana Nešića da li je, za nešto više od godinu dana, bilo moguće pokrenuti neke investicione aktivnosti koje se nisu događale više od decenije.

Moguće je, ali je moglo i više, jer se uvek dese i neki propusti. Rukovodstvo opštine čine mladi ljudi iz koalicije SNS i SPS. Svi smo približno istih godina i kao tim se veoma dobro razumemo. Znamo šta su prioriteti i koje uslove moramo da ispunimo. Ono na šta smo stavili akcenat pre godinu i po dana jeste infrastruktura koju skoro da nismo ni imali. Poslednja ulaganja bila su pre 10 godina. Opština skoro da nema kanalizaciju i kolektor i sada radimo ubrzanim intenzitetom. Putevi su bili u izuzetno lošem stanju. Uz pomoć Ministarstva privrede i državnog sekretara Dragana Stevanovića dobili smo sredstva za asfaltni put Merošina Baličevac Lepaja dužine sedam kilometara uz učešće opštine Merošina u iznosu od 50 odsto od ukupne vrednosti investicije. U nekim naseljima ulična rasveta nije postojala, tako da smo se fokusirali na rešavanje tih problema. Iz budžetskih sredstava opštine, prošle godine su izdvojena finansijska sredstva za postavljanje ulične rasvete u selu Padina. Takođe, uz pomoć Ministarstva privrede dobijena su sredstva za rekonstrukciju velikog doma kulture u Donjoj Rasovači.

Da li ste neke investicije završili sopstvenim sredstvima ili ste se potpuno oslonili na sredstva dobijena od države?

Iz sopstvenih sredstava poslednjih 10 godina ništa nije urađeno. Sada od naših budžetskih sredstava radimo kanalizaciju. U pregovorima smo sa nekoliko firmi koje rade prečistače, da vidimo na koji način možemo da dođemo do prečistača kada kanalizacija bude dobila upotrebnu dozvolu. Radi se produžetak kolektora koji su u podjastrebačkim selima. U toku ove i sledeće godine planirana je rekonstrukcija lokalnih puteva dužine od 20 km na teritoriji opštine Merošina. Nadamo se da ćemo, u toku ove godine, završiti pet šest hiljada metara glavnog kanalizacionog kolektora.
Naše javno preduzeće Direkcija za izgradnju i komunalne poslove praktično nije imalo mehanizaciju, ove godine smo nabavili sledeće mašine: novu kombinirku koja je plaćena više od sto hiljada evra i jedan buldožer. U planu je nabavka valjka i cisterne za vodu, sve to iz budžeta direkcije. Do sada se nikada nisu izdvajala ovolika sredstva za obnovu mehanizacije.

Odlaze li mladi iz Merošine u potrazi za poslom i boljim životom?

Uspeli smo da izdvojimo sredstva za obuku radnika za poznatog poslodavca, i saradnji sa Nacionalnom službom za zapošljavanje zaposlimo 150 radnika u fabrici Leoni iz Prokuplja, udaljenoj od Merošine oko 15 kilometara. Nadamo se da će se u toku ove i sledeće godine povećati broj meštana Opštine koji će kod njih raditi.

Kriza je učinila svoje i sve opštine, ne samo mi, sada ne dobijaju dovoljno sredstava iz državnog budžeta te moramo sami da nađemo izvore finansiranja. Nadam se da ćemo, u našoj opštini, u narednom periodu uspešno završiti započeto i planirano. Pored navedenog je i rekonstrukcija elektromreže. U nekim naseljima održavanje elektromreže nije pratilo potrebe, što za posledicu ima veoma loš napon.



Opština Merošina je jedna od opština, a možda i jedina u Srbiji, gde nema drastičnog pada broja stanovnika. Shvatili smo da jednini način da se mladi i dalje zadrže u selu jeste obezbeđenje kvalitetnih sadržaja približno uslovima koje imaju mladi u gradu: kvalitetan internet, sportske terene, kvalitetno napajanje električnom energijom, dobri uslovi za život - putevi, kanalizacija. U cilju obezbeđenja kvalitetnijih uslova za život mladih, proteklih godinu dana se intenzivno radi na opremanju sportskih terena. Izrađeno je jedno asfaltno igralište u naselju Krajkovac u saradnji sa turskom agencijom za međunarodnu saradnju i koordinaciju TIKA, i postavljen teren za odbojku na pesku na Oblačinskom jezeru. Dobra saradnja sa TIKA agencijom nastavljena je i kroz dodelu besplatnih sadnice oblačinske višnje za poljoprivredne proizvođače.

Šta bi vam pomoglo, dalo vetar u leđa, da pokrenete privredni razvoj opštine?

Opština Merošina je u saradnji sa američkom agencijom za internacionalni razvoj USAID nam je pomogao da napravimo industrijsku zonu, urađeno je sve što je potrebno, međutim investitora nema.

Ono što bi za nas bilo najznačajnije jeste da nam država pomogne u dovođenju investitora, da nam pomogne u promociji Merošine. Investitori koje mi nađemo traže ono što im ne možemo pružiti, a to su subvencije koje daje država. To su dobili u susednoj opštini Doljevac i oni su izuzetno zadovoljni. Dobili su investitora koji gradi fabriku i zaposliće 5.000 radnika. To je retka opština sa juga Srbije koja je od države dobila subvencije. Grad Niš, takođe, nema dovoljno investitora i, generalno, u ovaj deo Srbije se manje investira nego u ostale delove. Nadam se da će država malo više pažnje posvetiti jugoistoku Srbije, jer je očito da mnogo više zaostaje u odnosu na centralni i severni deo Srbije.

Mi ne očekujemo da se kod nas grade fabrike teške industrije ili visoke tehnologije, već samo industriju za preradu hrane. Ona bi sigurno dobro radila, jer imamo kvalitetne poljoprivredne proizvode.

Imate li uslove za razvoj turizma?

Naš turistički potencijal je Oblačinsko jezero. Bilo je zapušteno, ove godine smo ga uredili i osposobili i sada posluje sasvim solidno. Nadam se da će već u toku ove godine moći samostalno da privređuje u okviru Direkcije za turizam. Jezero je udaljeno oko 15 kilometara od Niša, a zna se da Niš nema atraktivna izletišta, nema dovoljno bazena, a Bovansko jezero je udaljeno oko 50 kilometara. To su velike šanse za razvoj turizma na našoj teritoriji.

Kako u budućnosti vidite Merošinu?

Rukovodstvo lokalne samouprave će se uvek maksimalno zalagati da pokrene razvoj Merošine, ali bi nam dobrodošla pomoć države da samo krenemo, a mi ćemo sigurno uspešno nastaviti dalje. Imamo neke pregovore sa investitorima iz inostranstva i znamo da Merošinu očekuju bolji dani.