29.05.
2024.
Meteorolozi upozoravaju na "evropski monsun" koji stiže u junu
Meteorološki fenomen će doneti promene i u naše krajeve.
Francuski filozof Žan Lik Nansi je, koliko znam, vršnjak Žaka Deride a ovo je prvi prevod jednog njegovog dela na nekadašnji srpsko-hrvatski, ili hrvatsko-srpski jezik. Ideja da se dva eseja, ili ogleda Žan Lik Nansija, jedan iz 1986. i drugi “O singularnom pluralnom bitku” iz 1996. godine, objave zajedno u jednoj knjizi je originalna. To pokazuje da se knjiga može sklapati na razne načine. Još je Adorno tvrdio da tek tri ogleda čine knjigu (povodom tri studije o Hegelu) a sad vidimo da je to moguće i sa samo dva, što je na kraju sasvim logično.
Ovaj, pretpostavljam prevodiočev, izbor (Tomislav Medak) sakuplja u jednu knjigu dva ogleda koji su ne samo tematski nego i filozofski kompatabilni, ili kongenijalni. Reč je, doista, o problemu zajednice i o problemu našeg singularno pluralnog bitka, kako ga imenuje Žan Lik Nansi. Da bi se shvatilo koliko je problem zajednice težak treba se setiti Sartra i njegovog pokušaja da napiše, očigledno po uzoru na Kantove čuvene tri “Kritike” i onu koja nedostaje: “Kritiku” - ne “čistog”, pojedinačnog, ili univerzalnog, nego “dijalektičkog”, odnosno, “zajedničkog” uma. Taj pokušaj, koji ide od slučajne skupine, ili “serije”
(skup koji čine ljudi slučajno okupljeni na autobuskoj stanici) - do mase na istorijskom horizontu - nije prema priznanju samog Sartra uspeo, jer je posle hiljada stranica “porodio miša”, kako je priznao sam Sartr. Sartr je značajan za poziciju Žan Lik Nansija i kao utemeljitelj egzistencijalizma, filozofije koja je postala pomodni fenomen sredinom pedesetih godina prošlog veka kada su širom Evrope nikli klubovi egzistencijalista. Na jednom mestu, aludirajući na Sartra, Nansi će napisati da egzistencija ne prethodi esenciji, nego “tačnije, on apsolutno ne egzistira prethodno, ništa ne egzistira prethodno - egzistira samo ono što egzistira”.
“Od Parmenida nadalje bitna je osobitost filozofije da razvija tu jedinstvenu postavku u svim njenim smislovima - postavku koja ništa ne postavlja osim postavljenosti i ispostavljenosti egzistencije. To je pluralna singularnost filozofije i jedini njen zadatak.” Polazeći od Bataja i iskustva tzv. izdanog komunizma, Nansi se ne pita, izbegavajući ovu stupicu, ili stranputicu imanencije: kako institucije misle, odnosno, ovu metafiziku subjektivnosti, koja nikuda ne vodi, pošto mu je jasno da mišljenje subjekta osujećuje mišljenje zajednice. Jer, zajednica nije subjekt, svesni ili nesvesni, pošto je “konačni bitak množina” a zajednica “singularni ontološki režim u kome su drugo i isto slični”. Ovaj podeljeni, singularni identitet, na kraju, gradi “književni komunizam”, ili zajednicu kao “otpor imanenciji”, jer “ne možemo drugo nego se pojavljivati”, “ego sum edžspositium”, “zajednica se ne prestaje deliti” (odlagati). “U svakom trenutku singularna bića dele svoje granice, dele se na svojim granicama” (književno i erotsko iskustvo De Sada). Konačnost ovde označava beskonačnu singularnost, a egzistencija nije svojstvo nego singularnost, odnosno, razlika. Tako je ova afirmacija singularnosti a ne identiteta - afirmacija pluraliteta i razlike iz kojeg se jedino mogu misliti i bitak i zajednica što Žan Lik Nansija pokazuje kao pravog sledbenika Deridinog “mišljenja razlike”. Jer, “bitak je utelovljen kao sa, između nas, on ne može imati drugi smisao osim ispostavljenosti toga između”. Zato hitno treba razmotriti sam smisao politike, prema tome i filozofije. Filozofija treba početi iznova... A zato ona mora u načelu misliti o tome kako smo to mi između nas...” Ova koegzistencijalna analitika je možda odgovor na pitanje: kako misliti posle Hajdegera i Deride.
30.05.
2024.
Prećutno i otvoreno tolerisanje nasilja, agresije, širenja mržnje, doveli su do "brutalizacije društva"
31.05.
2024.
U SAD se još od 1920. godine nije dogodilo da predsednički kandidat bude osuđen za krivično delo
31.05.
2024.
Porota od 12 članova proglasila je Trampa krivim za sve 34 tačke optužnice
31.05.
2024.
Belgijski tužilac kaže da je taj zaposleni igrao "značajnu ulogu" u sumnjivoj ruskoj propagandnoj operaciji koja se infiltrirala u EP
20.09.
2023.
Pitanje je kako je najlakše ostvariti obećanu predaju Kosova, a da ne bude velike štete po armaturu vlasti? Pa u haosu, kako je to uradio Milošević sa krajiškim Srbima. Može biti da zato Vučić sad najavljuje potencijalni egzodus Srba sa Kosova
20.09.
2023.
Šta očekivati u zemlji u kojoj je u nedelju na Pinku prilog o gazdi te televizije Željku Mitroviću trajao deset puta, a u ponedeljak dva puta duže nego o sukobima na severu Kosova u kojima je poginulo najmanje pet, a ranjeno duplo više ljudi