Arhiva

Rekonstrukcije emocija

Dragan Jovićević | 20. septembar 2023 | 01:00
Iako je do početka 16. beogradskog festivala igre ostalo više od tri meseca, uvodni programi obećavaju da će sve prštati od emocija, što su ideja i koncept ovogodišnjeg izdanja. Očekuje nas obnova prirodnih ljudskih osećanja, kako barem stoji u najavi festivala, i to od 22. marta do 12. aprila iduće godine. Ono što smo u ponedeljak uveče videli na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta, sasvim prigodno najavljuje da će i naredno izdanje uzburkati sva čula. Jer atinska Kompanija Hristosa Papadopulosa izvela je kratak a više nego efektan komad Opus, u kome četvoro igrača zamenjuju muzičke instrumente, tvoreći tako savršen kvartet pokreta, metrike i ritmike, a izvan svega proizvodnje muzike sa sopstvenim telima. Predstojećem Beogradskom festivalu igre prethodiće i tradicionalna revija filmova Dani igre u Kinoteci od 25. do 29. januara, a potom i brojne radionice, majstorski kursevi, izložbe i prezentacije. Nagrada „Jovan Ćirilov“ ove godine sasvim zaslužno je pripala kanadskoj umetnici Mari Šuinar, čiji smo Vrt uživanja gledali lane. NJena nova predstava nosi naslov Radikalna snaga, i čini je kompilacija najmarkantnijih sola i dueta sa kojima je pomerala granice savremene igre tokom poslednje dve decenije. Veče kratkih komada koje je Šuinarova povezala u uzbudljivu celinu, premijerno je prikazano na venecijanskom Bijenalu igre, 2018. godine, i od tada obilazi važne svetske pozornice. Beogradski festival igre je prvi festival na kome se ova postavka izvodi, nakon venecijanskog. Jedan od najintrigantnijih savremenih koreografa i aktuelni direktor Kraljevskog flamanskog baleta, Sidi Larbi Šerkauji dolazi sa svojom trupom Eastman iz Antverpena pred zvanični početak festivala, kada će u Sava centru biti izvođen Fractus V delo nastalo po narudžbini Teatra igre Pine Bauš iz Vupertala. Inspirisan tekstovima jevrejsko-američkog lingviste i političkog filozofa Noama Čomskog, komad se bavi načinom na koji se pojedinac može zaštititi od političke i društvene propagande. Kao intenzivna vežba da informacije filtriramo i da se odupremo verovanju u izrečeno. U ovom nagrađivanom komadu, na sceni se pojavljuje i sam autor. „Dada Masilo je skinula prašinu i kreirala sveže likove ubacivši malo humora i oholosti“ u svoju verziju baleta Žizela. Tokom karijere, ova slavna igračica i koreograf iz Johanesburga, dosledno je dekonstruisala klasične balete. Na njenoj listi su se našli Labudovo jezero, Romeo i Julija, Karmen… Na svoj način, ona je obnovila i potvrdila baletsku zaostavštinu. Protagonistima je oduzela njihove rodoslove, klase, tradicionalne društvene temelje, pompu i okolnosti, vrativši se u suštinu priče o neuzvraćenoj ljubavi. Masilo je jedna od najpoznatijih umetnica afričkog kontinenta, koja će sa svojom trupom prvi put gostovati u našem regionu. NJena Žizela stiže nakon uspeha u NJujorku, Los Anđelesu, Hanoveru i Berlinu. Nedavno su dve Koreje napravile istorijski pomak koji bi mogao dovesti do okončanja sukoba koji traje preko 65 godina. Severnu Koreju najviše povezuju sa njenim liderom i trkom za atomskim naoružanjem, međutim niko ne zna šta se tamo zaista dešava sa umetnošću. Gotovo je nemoguće da južnokorejski ili bilo koji drugi inostrani umetnik pređe granicu bez dozvole vlade. Tek poneki snimak sa Severa prikazuje ogromne performanse sa stadiona, kojima se hvali režim. Vodeća umetnica južnokorejske scene Eun-Mi An, poslednjih godina popularna i u Evropi, gostuje prvi put u našem regionu, i to sa svojim novim komadom naizgled jednostavnog naslova Igra Severne Koreje. To su samo neki od izvoda koji će tokom bezmalo mesec dana trajanja festivala obnoviti ona osnovna ljudska osećanja i to na način na koji samo umetnost, ovoga puta iskazana kroz pokret, muziku i ples, može da učini.