19.05.
2024.
Iva je iz Kruševca otišla u fabriku ribe na Aljasci: Za mesec zaradiš 10.000 dolara, ali još pamtim šta se kolegi desilo
Iva je iz malog mesta u Srbiji otišla da radi na drugi kraj sveta.
Dve godine posle Dečana, na Uneskovoj Listi svetske kulturne i prirodne baštine našli su se i manastiri Pećka patrijaršija i Gračanica i crkva Bogorodica Qeviška.
Takvu odluku Komitet Organizacije ujedinjenih nacija za prosvetu, nauku i kulturu doneo je na 30. zasedanju, 16. jula, u glavnom gradu Litvanije Viljnusu. Odluka je doneta jednoglasno.
Ove tri svetinje, po principu ekstenzije, kao serijska nominacija, priključene su na Listi svetske kulturne i prirodne baštine manastiru Dečani, upisanom na nju 2004. godine. Sve ove četiri svetinje upisane su pod zajedničkim nazivom – “Srednjovekovni spomenici na Kosovu” – i vode se pod istim brojem u registru Svetske baštine.
Uneskov Komitet dopušta da jedna zemlja u jednoj godini može da podnese samo jedan nominacioni dosije. Srbija se toga i ovoga puta držala, ali je u okviru jednog nominacionog dosijea, i po principu ekstenzije manastiru Dečani, predložila istovremeno još tri velike svetinje. Jer, takvu mogućnost dopušta Konvencija o zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine, koja u svom 1. članu, pored ostalog, navodi da se pod “kulturnom baštinom” podrazumevaju i “grupna zdanja: grupe izolovanih i povezanih građevina, koje po svojoj arhitekturi, jedinstvu i uklopljenosti u pejzaž predstavljaju izuzetnu univerzalnu vrednost s istorijske, umetničke ili naučne tačke gledišta”.
Po tom principu, da jedna spomenička grupa čini jedno dobro, postupljeno je i 1979. godine, kada su na Uneskovu Listu svetske kulturne i prirodne baštine upisani Stari Ras sa Sopoćanima. A ovim su obuhvaćeni manastiri Sopoćani i Đurđevi stupovi, Petrova crkva i utvrđenje Ras-gradina.
(Na Listi svetske baštine iz Srbije još je manastir Studenica, a iz Crne Gore su Kotor i područje Durmitora.)
Manastiri Pećka patrijaršija i Gračanica i crkva Bogorodica Qeviška, odmah po upisu na Listu svetske kulturne i prirodne baštine, stavljeni su, sa manastirom Dečani, i na “spisak svetske baštine u opasnosti”. A to znači da će se njihovo stanje redovno pratiti, da će se za svako zasedanje o njima podnositi izveštaji, za razliku od drugih dobara, o kojima se izveštaji periodično podnose centru za svetsku baštinu. I ova odluka, o upisu “Srednjovekovnih spomenika na Kosovu” na “spisak svetske baštine u opasnosti”, doneta je jednoglasno.
Republika Srbija temeljno i stručno je pripremila sve što je bilo potrebno da se njene velike svetinje upišu na Listu svetske kulturne i prirodne baštine. Nominacioni dosije izrađen je u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, a u izradi dokumentacije koja ga prati učestvovali su još Zavod za zaštitu prirode Srbije, Republički geodetski zavod, Vojnogeografski institut, fotografske snimke i dijapozitive marljivo je pripremao istaknuti fotograf Branislav Strugar...
Nominacioni dosije mora da sadrži opis dobra koje se nominuje za upis na Listu svetske baštine, prikaz njegovog istorijata i pravnog statusa, izveštaj o izvedenim konzervatorskim radovima i o trenutnom stanju konzervacije, ali i elaborat o programu buduće konzervacije, zaštite i prezentacije, kao i o obezbeđenju moritoringa (stalnog praćenja stanja konzervacije) kulturnog dobra.
Sastavni deo dosijea čini i tehnička dokumentacija: tehnički crteži, osnove, preseka i detalja građevine (ako je o njoj reč) koja se nominuje, fotografije, dijapozitivi, video - materijal...
Najvažniji deo, u suštini, ipak čini obrazloženje – zbog čega se predlaže upis nominovanih dobara. Komparativnom analizom potrebno je da se pokaže i dokaže zašto su ova dobra jedinstvena u odnosu na druga dobra iz istog perioda i iz “iste stilske grupe”.
A na kraju dosijea potrebno je dati obrazloženje kriterijuma, definisanih Konvencijom o zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine i Radnim uputstvima za primenu Konvencije, pod kojima se predlaže upis na Listu svetske baštine.
Koordinator izrade nominacionog dosijea za manastir Dečani, a potom po principu ekstenzije i za manastire Pećku patrijaršiju i Gračanicu i crkvu Bogorodicu Qevišku, bila je Sanja Kesić – Ristić, istoričar umetnosti u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture.
Ambasador Srbije pri Unesku Dragoljub Najman kaže da je nominacioni dosije koji je Srbija dostavila primljen kao vrhunski stručno urađen elaborat i da je pokazivan kao primer kako treba pisati i pripremati takve projekte.
Da nije nimalo lako dospeti na Uneskovu listu baštine, videlo se i u Viljnusu, gde nije prihvaćena nominacija sa kojom je izašla Francuska (sedište Uneska je, inače, u Parizu), kao ni nominacija Austrije za proširenje Graca.
- Politika ovde nije imala uticaja! – zadovoljno ističe ambasador Najman.
I dodaje:
- Ovo je istorijski događaj. Postigli smo da naše najveće svetinje na Kosovu, koje imaju svetsku reputaciju, budu zaštićene u svim i svakojakim okolnostima od međunarodne zajednice.
20.05.
2024.
Novosadski izbori predstavljaće i svojevrsni politički ogled u smislu kako bi glasanje moglo da izgleda da se opozicija nije podelila.
20.05.
2024.
Smrt iranskog predsednika otvorila je put sinu Alija Hamneijja da postane novi vrhovni vođa Irana
20.05.
2024.
Zahtev glavnog tužioca MKS-a razmotriće veće sudija Međunarodnog krivičnog suda
20.05.
2024.
Po Kurtijevom nalogu, policija je upala u sve ekspoziture u sve četiri opštine na severu Kosova, kaže Petar Petković
20.09.
2023.
Pitanje je kako je najlakše ostvariti obećanu predaju Kosova, a da ne bude velike štete po armaturu vlasti? Pa u haosu, kako je to uradio Milošević sa krajiškim Srbima. Može biti da zato Vučić sad najavljuje potencijalni egzodus Srba sa Kosova
20.09.
2023.
Šta očekivati u zemlji u kojoj je u nedelju na Pinku prilog o gazdi te televizije Željku Mitroviću trajao deset puta, a u ponedeljak dva puta duže nego o sukobima na severu Kosova u kojima je poginulo najmanje pet, a ranjeno duplo više ljudi