Društvo

Pijanista za NIN posle privođenja: Samo reagujem na zagađeno društvo

Tanja Nikolić Đaković | 6. decembar 2023 | 15:24
Pijanista za NIN posle privođenja: Samo reagujem na zagađeno društvo
NIN / Milan Ilić

Ja samo reagujem na ovo korumpirano društvo, zagađeno u svakom smislu i životno, ekološki, i društveno kaže umetnik Andrej Josifovski-Pijanista. On je za NIN ispričao kako je priveden ispred Skupštine Srbije kada je ispisao grafit “Mama, kako to da su konji uzjahali ljude”, šta je doživeo u policijskoj stanici gde je proveo 4,5 sata i zašto se odlučio na “intervenciju” na postamentu čuvene skulpture Tome Rosandića.

Kada je veštačkim snegom u spreju počeo da ispisuje poruku na postamentu, prišao mu je jedan od radnika obezbeđenja Skupštine.

“Gde si baš ovde došao da pišeš”, pitao ga je.

Josifovski mu je odgovorio: “Dekorišem malo za Novu Godinu. To je veštački sneg u spreju”.

“Stani sad tu”, naredio je radnik obezbeđenja.

“Upravo on je svečano otkrio ispis, skinuvši šablon sa zida. Zbunio se kada je video šta piše i videlo se da razmišlja da li ću da bežim. Nisam imao razlog za beg. To je moje delo", priča Pijanista za NIN.

Kako kaže, onda su došla još trojica pripadnika obebeđenja i u jednom momentu ih je bilo devetoro.

“Svi su bili u civilu osim obezbeđenja Skupštine. Bili su tu i neki inspektori i na kraju je stigla policija i odvela me u stanicu”, kaže Josifovski.

Sedeo sam i čekao. Bio sam sam...

Uzeli su mi ličnu kartu i čekali oko sat i po dok nije došla policija koja me je odvela u stanicu Stari grad u Majke Jevrosime, dodaje umetnik.

“Čekao sam oko dva i po sata uviđaj, forenziku. Niko mi ništa nije govorio. Niko ništa nije pitao. Uzeli su mi samo sprej i šablon. Sedeo sam i čekao. Bio sam sam. Nije bilo drugih privedenih. Zar vi niste čuli da u našoj državi nema kriminala i kriminalaca i neprijatno je kako nam dobro ide”, navodi Pijanista.

U jednom momentu, u prostoriju gde je bio došao je inspektor.

“Rekao je policajcima “Nema oštećenja, nema ni dela”. Ja sam to i želeo, nisam hteo ništa da uništim, samo da pošaljem poruku”, kaže Pijanista.

To je moj otac pitao svoju majku

Pitanje koje je ispisao na postamentu ispred Skupštine je, kako kaže, pitanje koje je njegov otac postavio svojoj majci pre više od 60 godina, dok su šetali pored Skupštine, videvši skulpturu Tome Rosandića “Igrali se konji vrani”.

NIN/Ustupljena fotografija
NIN / Ustupljena fotografija

“Mom ocu je to tada izgledalo kao da su konji napali čoveka, uzjahali ljude”, kaže Pijanista.

Nikada nije pitao oca šta mu je majka rekla kada su stigli kući, ali zna samo da ga je na licu mesta povukla za ruku i rekla “Ćut”, da ne priča.

“Bila su to isto vremena kada nisu smela da se postavljaju takva pitanja”, priča Josifovski.

Za ispisivanje grafita veštačkim snegom, zbog kog je priveden, kaže da se nije preterano pripremao.

“Ideja je odavno sazrela i znao sam šta idem da radim. To je prava intervencija, s obzirom na društvo u kojem živimo i stvari koje nam se dešavaju, gde je sve odavno izvrnuto naopako, a upravo je to Rosandić pokazao svojim delom od pre skoro sto godina. Sto godina kasnije, to jest sada, u toj Skupštini imamo Džordža Orvela i njegov roman “Životinjska farma”. Odnosi se na vladajuću strukturu, mada i neki opozicioni članovi su isti takvi. Ali ja verujem u mlade ljude koji su se tek pojavili”, kaže on.

Pitanje je kojom kaznom i da li će Josifovski biti kažnjen. Prvo su mu pretili krivičnom kaznom, koja bi mogla da bude velika jer je reč o zaštićenom objektu.

“Ali pošto nema oštećenja, nema ni dela, pa su se prešaltali na prekršajno. Ipak, ovo pre ima veze sa komunalnim redom, tako da - performans je uspeo”, priča Pijanista.

"Kolektivno buđenje"

Činjenicu da se ovaj grafit brzo proširio društvenim mrežama, na hiljade njih ga je šerovalo, Pijanista naziva “kolektivnim buđenjem”.

“To smo videli i na prošlim izborima kada su ljudi samo podržavali, sada vidim promenu, a to je njihova želja da učestvuju u promeni i da reaguju i sami. I inače ja sam večiti optimista, ali sada me raduju promene koje dolaze, a još više što je umetnost pobedila, jer poslata je poruka koja je opšte prihvaćena, iako su ovo pasivni krajevi za takvu vrstu sporta”, ispričao je Pijanista.

NIN/Dijana Bogosav
NIN / Dijana Bogosav

Na pitanje ko je on u stvari, odgovara da je “podvojena ličnost” - Pijanista i Andrej.

“To su dva identiteta”, priča Josifovski.

Iako ga često porede sa Benksijem, poznatim britanskim grafti umetnikom, Pijanista misli da je Benksi neki plašljiv tip, pošto je anoniman.

“Za razliku od njega, ne libim se da mi uzvrate. I oni udaraju na sve što mogu, lakše im je”, kaže on.

Ko je Andrej Josifovski i zašto ga zovu Pijanista

A ko je Andrej Josifovski? On je doktor nauka u oblasti arhitekture i urbanizma, master inžinjer arhitekture. Jedan je od najmlađih docenata Beogradskog univerziteta, na Arhitektonskom fakultetu.

Za sebe kaže da je večiti sanjar i dečak i optimista, te muž i otac dvoje dece. Nosilac je titule ajronmen u ultrartriatlonu, dobitnik brojnih nagrada i priznanja u oblasti umetnosti, član ULUS i čovek čiji su radovi iz oblasti umetnosti objavljeni u raznim svetskim eminentnim knjigama.

Pijanista ga zovu jer je završio nižu muzičku školu.

Josifovski kaže da su mu otac i majka radnici u zdravstvu. Otac poznati lekar, doktor Borko Josifovski, mama je bila glavna sestra kardiologije Kliničkog centra Srbije.

“Mamini su došli iz Like, deda sa tatine strane je bio vojni lekar, oficir, baba partizanka. Tako da, ko krene na mene, u startu se za...o. A ja samo reagujem na ovo korumpirano društvo, zagađeno u svakom smislu i životno, mislim ekološki, i društveno. Već smo unakaženi godinama. Sa najvećih pozicija ispiraju nam mozak, vređaju intelekt. Ipak, sada vidimo da su ljudi na svim nivoima probuđeni i bez obzira na to što sam inače večiti optimista, verujem u promenu i mislim da će se ona desiti. I da će konačno umetnost i kultura postati važan segment društva”, kaže Josifovski.

Andrej je osnivač prvog urban dikstrita na otvorenom na Bežanijskoj kosi, gde se održava Ranevej ulični festival i Fondacije koja za glavni cilj ima afirmisanje kulture i umetnosti.

“To je moje životno delo”, zaključuje Pijanista.