Arhiva

Kad Frankenštajn otkaže poslušnost

Nikola Živković | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 27. novembar 2008 | 12:17
Kad Frankenštajn otkaže poslušnost
Vest da su uhapšena tri pripadnika BND-a u Prištini odjeknula je kao prvorazredna senzacija u Nemačkoj. Informaciju su preneli svi nemački mediji, od Prvog i Drugog nemačkog televizijskog programa, pa do najvažnijih listova u zemlji. Prema obaveštenju nemačke novinske agencije DPA, Nemci su osumnjičeni da su pre nedelju dana učestvovali u bombaškom napadu na sedište Evropske misije u Prištini, ili preciznije, na Biro specijalnog predstavnika Evropske unije za Kosovo Pitera Fejta. Prilikom atentata niko nije povređen, ali su polupana stakla. Ista novinska agencija navodi da su uhapšeni agenti radili za firmu “Logistic Assessments”, koju zapravo predstavlja bazu BND-a koja radi za nemačke investitore na području Kosova i Metohije. Dalje se kaže da su se tri osumnjičena Nemca nalazila skoro dve godine “pod budnim okom” policijskih organa Kosova, kojima su oni postali sumnjivi još prilikom tri ranija atentata. Oni se sada nalaze u Prištini u istražnom zatvoru. Istražni sudija iz Prištine odredio im je pritvor do 22. decembra. Pravosuđe Kosova tereti Andreasa J. da je u petak, pre deset dana, ušao u obližnju praznu zgradu i da je odatle bacio eksplozivnu napravu na zgradu Međunarodne civilne kancelarije. Zatim je sa Robertom C. i Andreasom B. terenskim vozilom marke “micubiši” pobegao sa mesta napada. Optuženi Nemci tvrde da su “iz znatiželje” otišli na lice mesta četiri sata nakon napada. U pravosudnim krugovima kaže se da je iste večeri policija zaustavila i legitimisala trojicu Nemaca. Ali njihovo hapšenje je usledilo tek u sredu nakon što je antiteroristička jedinica policije pretražila kuću trojice nemačkih državljana i tom prilikom pronašla skicu plana grada sa zgradom ICO. U čitavoj stvari je čudno što su “oni imali skoro nedelju dana vremena da napuste zemlju, da su stvarno bili umešani u ovaj napad”. Još uvek nije jasno zašto je špijunska afera toliko eskalirala. Nemačka spada u prve države koje su priznale Kosovo i druga je po finansijskoj pomoći posle SAD. Na donatorskoj konferenciji u julu nemačka vlada je obećala 100 miliona evra za 2008. i 2009. godinu. Berlin i Pulah (gde se nalazi sedište BND-a) oglašavali su se zasad vrlo uzdržano. Jedan od advokata kaže da tužilaštvo pokušava da osumnjičene poveže sa “terorizmom”. “Ukoliko bi bili osuđeni, preti im kazna zatvora u trajanju do deset godina”, kaže kosovski ekspert za krivično pravo Ismet Salihu. “Ukoliko se utvrdi da su osobe saradnici nemačke tajne službe, neće imati imunitet i prema njima će se odnositi kao i prema svakom drugom građaninu Kosova. Ukoliko se dokaže upletenost u terorističke aktivnosti, onda neće imati nikakav imunitet.” Nemačko Ministarstvo spoljnih poslova potvrdilo je vest da su u Prištini uhapšena tri Nemca. Prištinski list “Express” objavio je da su u pitanju tri Nemca, stara između 41 i 47 godina, i u izveštaju je naveo i njihova imena: Andreas Brunken i Andreas Jakel (rođeni 1967) i Robert Coler (rođen 1961). Nedeljnik “Špigl” takođe piše da su trojica Nemaca pokušali da razjasne pozadinu ranijeg bombaškog napada na predstavništvo EU, odnosno da su samo istraživali mesto eksplozije. Wih trojica nisu prijavljeni kao pripadnici nemačkog diplomatskog predstavništva. Navodno su policajci iz Prištine videli jednog od trojice Nemaca kako je krenuo u susednu, nenastanjenu zgradu i iz koje je, “očevidno”, bacio eksploziv. “Špigl” veruje da su Nemci uhapšeni jer se nisu prijavili nadležnim organima u Prištini, a da su oni zapravo nemački agenti za područje Kosmeta. Uobičajeno je da države svoje tajne agente akredituju kao diplomate kod vlada domaćina i ti ljudi uživaju diplomatski imunitet. U ovom slučaju predsednik BND-a Ernst Urlau je propustio da to uradi. Trojica uhapšenih nisu bili deo službenog tima nemačke tajne službe BND za Kosmet. Nemački visokotiražni dnevni list “Bild” poziva se na “pouzdane krugove” iz nemačke obaveštajne službe, koji isključuju svaku mogućnost da bi trojica Nemaca mogli biti upleteni u terorističke akcije. Pre će biti da počinioce bombaškog napada treba tražiti u albanskim ekstremističkim krugovima sa Kosmeta, jer oni se zalažu za proterivanje svih stranih institucija i organizacija. Pitanje koje mnogi postavljaju je: zašto bi agenti nemačkog BND-a bili umešani u napad na misiju Evropske unije? U krugovima nemačke tajne službe govori se o borbi za vlast unutar političkog rukovodstva kosovskih Albanaca. Nemački ekspert za terorizam i pitanja bezbednosti Elmar Tevesen ocenjuje da problemi sa kojima se suočava vlada Kosova mogu biti razlog za hapšenje. Zvanična Priština podeljena je oko plana za razmeštanje misije Euleksa na Kosovu, posle osam godina protektorata Ujedinjenih nacija. “Meni to liči na nekakvu političku igru. Nema nikakvog smisla da nemačka obaveštajna služba bude umešana u podmetanje bombe ispred sedišta Evropske unije u Prištini. Nemačka vlada jedna je od onih koje najsnažnije podržavaju tu misiju”, rekao je Tevesen. On dodaje da agenti BND-a istražuju veze organizovanog kriminala sa vladom Kosova i da bi to mogao da bude još jedan razlog zbog kojeg bi lokalni političari želeli da ih se reše. Pa ipak, iznenađenje nije bilo malo. Cela stvar sadrži nekoliko iznenađujućih, apsurdnih momenata. Prvo, ceo aparat “vlade Kosova” i svih njenih institucija, od seoskih učitelja do sudija, plaća se iz kase Evropske unije. A, koliko je poznato, od te sume lavovski deo plaćaju Nemci. Ispada da Albanci hapse one koji ih plaćaju i bez čije pomoći teško da bi mogli da postignu cilj koji su sebi postavili i u čemu ih Zapad svesrdno podržava. Tako je prvi put došlo do neslaganja između Nemaca i Albanaca sa Kosmeta. Drugo, Nemci su bili ti koji su prvi dali podršku, novčanu i logističku, da se ostvari ideja stvaranja “još jedne albanske države u Evropi”. Oni su pomagali OVK i to još u vreme kada su u Vašingtonu, na primer, verovali da je OVK – ipak, najobičnija teroristička organizacija. Američki izaslanik za Balkan Robert Gelbard tvrdio je do jeseni 1998. da je OVK teroristička organizacija. Treće, Nemce osumnjičene za terorizam hapse niko drugi do članovi terorističke organizacije OVK koji su uvežbavani pod kontrolom BND-a, od kojih je većina do oktobra 2000. godine bila na poternicama srpske policije. Pa ipak, takva organizacija mogla je, recimo, da nesmetano sakuplja novac od svojih ljudi po Nemačkoj. Berlinski “Tagescajtung” objavio je aprila 1999. da su samo u Berlinu za taj mesec Albanci od svojih zemljaka, “gastarbajtera”, prikupili 100.000 nemačkih maraka za OVK. Razume se da se ovakve akcije ne bi mogle da sprovedu bez podrške nemačkih vlasti. U reportaži o Kosovu, objavljenoj krajem septembra 1998, engleski nedeljnik “The European” između ostalog je tvrdio da su “nemački civilni i vojni obaveštajci uključeni u stvaranje albanske gerilske organizacije na Kosovu. Nemci ih obučavaju i naoružavaju. Cilj im je da prodube i ojačaju nemački uticaj na Balkanu. Zbog ove akcije došlo je do ‘ozbiljnih neslaganja’ između BND-a i CIA. OVK je nastao 1996. godine, kada je za novog šefa BND-a imenovan Hansjerg Gajger.” Erih Šmit Enbom, nemaČki ekspert za rad obaveŠtajnih sluŽbi Tačijeva osveta Nemcima Priština je morala da dobije podršku Sjedinjenih Država za ovu akciju. CIA je pre nešto više od deset godina istisnula BND sa Kosova i od tada ona tamo vodi glavno kolo. Vašington ne trpi da mu se neko muva po njegovom terenu, u njegovoj avliji, a da svoje akcije uredno ne prijavi u vojnoj bazi “Bondstil” Erih Šmit Enbom (Erich Schmidt Eenboom) opštepriznat je evropski ekspert za rad obaveštajnih službi. Enbom (55) čest je gost televizijskih emisija i sagovornik novinara. Kad je 2005. objavio i dokazao da ga već od 1993. godine prati nemačka obaveštajna služba (BND), izazvao je skandal. Glavni razlog za tu operaciju BND-a bila je knjiga na kojoj je Enbom tada intenzivno radio. Dve godine kasnije knjiga je objavljena pod naslovom: “Nevidljivi ratnik: Klaus Kinkel i Nemačka obaveštajna služba” (“Der BND: Der Schattenkrieger, Klaus Kinkel und der BND”); izdavač “ECON”, Berlin, 1995. Ta knjiga je najpodrobnije dat pregled aktivnosti BND-a na prostorima bivše Jugoslavije. Enbomovo istraživanje se odnosilo na odnos BND-a prema događanjima od 1960. godine do naših dana. Skandal izgleda perfektan. Danas, u utorak (25. novembar) svakome u Nemačkoj jasno je o čemu se radi. Nemački mediji sve glasnije zahtevaju da se “nečuvena blamaža” odmah i “do kraja” razjasni javnosti. Kako zaista stvari stoje u Prištini? - Jedno je izvesno. Teško da iko može da poveruje u to da je javni tužilac u Prištini nezavisan. S druge strane, svako je mogao da primeti da je vlada u Prištini veoma ubeđena u istinitost svojih tvrdnji, da je, naime, bar jedan od BND-oficira 14. novembra 2008. učestvovao u bombaškom napadu na zgradu u kojoj je smešteno predstavništvo Evropske unije. Kakvim dokazima raspolaže Priština? - Vlasti u Prištini tvrde da imaju film na kome je snimljen atentat. Izvršili su pretres stanova nemačkih tajnih agenata, i tvrde da su tamo našli skicu zgrade Evropske unije, kao i prislušne uređaje. Nemački obaveštajci mogli bi da budu osuđeni, jer su radili bez dozvole i saradnje sa kosovskim organima. U početku nismo imali nikakvih komentara nemačke vlade i BND centrale. Danas su se, međutim, oglasili. Kako ocenjujete izjave nemačkih zvaničnih krugova? - Nemačka vlada i vrh nemačke obaveštajne službe složni su u oceni da je nemoguće da tako iskusni agenti, kao što je pukovnik Boge i njemu dvojica podređenih obaveštajaca, krenu u akciju sa samo tri stotine grama eksploziva. U pitanju je verovatno neki simbolični akt protesta. Čitava stvar postaje veoma neprijatna za nemačku vladu. U čemu je tu problem? - Najneprijatnija činjenica je u ovoj aferi je da BND o svojoj akciji uopšte nije obavestio kancelarku Angelu Merkel i njen biro, koji zapravo predstavlja i najvišu kontrolnu instancu i za BND. Ovo nije kraj priče. Izgleda da ni šef nemačke obaveštajne službe Ernst Urlau nije bio obavešten o ovoj akciji svoje službe u Prištini. Dakle, predstoje nimalo laki dani za Ernsta Urlaua? - Wegova pozicija je sada veoma poljuljana. Odgovorni političari i javnost u Nemačkoj sa pravom će da postave pitanje da li on, kao šef, uopšte ima kontrolu nad svojim aparatom. Ili aparat deluje potpuno nezavisno od svog šefa i nemačke politike? Koji bi mogli da budu motivi za ovakav postupak Prištine? Ta, nijedna zemlja nije toliko uradila za OVK kao Nemačka, naravno, posle SAD. - U krugu berlinske bezbednosne službe sve su glasniji oni koji motiv vide u sukobu između samih kosovskih Albanaca. Ali govori se i o osveti kosovskih Albanaca. Po toj verziji, Albanci se sada svete BND-u zato što je otkrio neke neprijatne stvari i svoj izveštaj stavio na raspolaganje nemačkim medijima. Pre svega, nemački agenti su poimenično govorili o umešanosti vodećih albanskih političara sa Kosmeta u organizovani kriminal. Wihov izveštaj iz 2005. godine naročito se podrobno bavi kriminalnim aktivnostima “predsednika vlade Kosova” Hašima Tačija. U tom izveštaju se tvrdi da je Tači na svoj položaj došao uz pomoć kriminala i likvidacije njemu neposlušnih ljudi. Nemački agenti tvrde da su na mesto atentata došli četiri časa kasnije i to iz “proste radoznalosti”. Kako vama, kao ekspertu za obaveštajni rad, zvuči ovo objašnjenje? - To deluje veoma neuverljivo. Nemačka je to mogla da izvede na drugačiji, legalan način. U nemačkoj ambasadi u Prištini, na primer, postoje legalno prijavljene “diplomate”, koji su zapravo agenti BND-a. Oni imaju svoje kanale informacija i mogli su veoma lako da doznaju rezultat policijske istrage povodom izvršenog bombaškog napada. Nemačka obaveštajna služba nikako nije smela da dozvoli da kompromituje svoje ljude u Prištini, koji su bili prerušeni kao “bezazleni službenici” jedne firme. Reakcija službenog Berlina bila je očekivana? - Da. Nemačka vlada prebacuje Prištini da je krajnje nezahvalna. Ton je sledeći: umesto da su kosovski Albanci zahvalni što smo im, mi Nemci, pomogli da dobiju nezavisnost i što im mesečno dajemo toliko novca, oni sada od ove sitnice prave skandal. Među prijateljima ovakve stvari se rešavaju mirnim putem, daleko od očiju javnosti i štampe. Nemački tajni agenti očevidno su pogrešno procenili situaciju i verovali su da će im kosovski Albanci biti više blagodarni i na eventualne prekršaje Nemaca blagonaklono zatvarati oči. Tači i njegova vlada traže konfrontaciju? Samo hapšenje trojice nemačkih tajnih agenata je snimljeno televizijskom kamerom. - Koliko su Nemci bili ubeđeni u dobronamernost kosovskih Albanaca i njihovu večnu zahvalnost Nemačkoj, vidi se i po činjenici da su Nemci odmah poslali specijalni avion BND-a, koji je trebalo da ih već sledeći dan transportuje u Nemačku. Vlasti Kosova su odbile da tom nemačkom avionu daju dozvolu za sletanje. Sada dolazimo do logičnog, ključnog pitanja: da li bi Hašim Tači i njegova vlada imali hrabrosti da uđu u sukob sa tako značajnom i moćnom zemljom kao što je Nemačka, da nisu na neki način dobili signal od najmoćnije države? - Savršeno tačno. Priština je morala da dobije podršku Sjedinjenih Država. CIA je pre nešto više od deset godina istisnula BND sa Kosova. I od tada ona tamo vodi glavno kolo. Vašington ne trpi da mu se neko muva po njegovom terenu, u njegovoj avliji, a da svoje akcije uredno ne prijavi u vojnoj bazi “Bondstil”. I još nešto. Broj agenata CIA u Prištini je danas nekoliko puta veći od broja nemačkih.