Arhiva

Napetost u vazduhu

Slobodan Ikonić | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 25. novembar 2015 | 18:48
Napetost u vazduhu

Foto Profimedia.rs

U svetu se, izgleda, zavrtela opasna spirala terora, ratnih pretnji i svakojakih odmazdi, što je samo korak od ratnih truba koje su svet već dva puta u prošlom veku dovele do kataklizmičkih razmera. Nisu takoreći još ni analizirani svi aspekti pariske tragedije koja se dogodila 13. novembra, za one koje su joj prethodile nije ni bilo razboritog vremena za to, a već se nižu novi tragični događaji i potencijane nesagledive posledice nakon njih.

Svega mesec dana pošto je turski avion oborio bespilotnu letelicu koja je povredila vazdušni prostor Turske i nekoliko oštrih demarša Turske zbog povrede vazdušnog prostora koje su izveli ruski avioni angažovani u Siriji protiv terorista Islamske države, došlo je i do obaranja ruskog aviona SU-24 na granici Turske i Sirije, što su potvrdili i Rusija i Turska.

Posle početne konfuzije oko pripadnosti samog aviona, pitanja sudbine dvojice pilota i večitog ko je prvi počeo, kasniji podaci ukazuju da se avion srušio u plamenu u Siriji, blizu granice sa Turskom. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je reč o njihovom avionu, ali da nije bilo povrede vazdušog prostora Turske. Dvojica pilota uspela su da se katapultiraju. Nekoliko sati kasnije portparol ruskog Generalštaba Sergej Rudskoj zvanično je potvrdio da je jedan od pilota oborenog aviona ubijen sa zemlje, dok se padobranom spuštao. On je rekao da podaci s ruskih radara pokazuju da su turski vojni avioni narušili sirijski vazdušni prostor tokom obaranja ruskog aviona. Do kasnih časova u utorak nije se znala sudbina drugog pilota, pa je akcija spasavanja nastavljena. Stvari su se dodatno zakomplikovale kada je oboren i ruski helikopter poslat da spase posadu oborenog aviona. Jednog od pilota helikoptera Mi-8 teroristi su ubili, dok su ostali članovi posade, ipak, uspeli da pobegnu i dokopaju se ruske baze u Siriji.

Rusija neće tolerisati napad na vojni avion koji jesrušila raketa vazduh-vazduh, ispaljena iz turskog aviona F-16, dok je bio na visini od 6.000 metara i na udaljenosti od jednog kilometra od turske granice, izjavio je u Sočiju ruski predsednik Vladimir Putin, istakavši da ruski avion i piloti nisu predstavljali pretnju Turskoj.

Današnji tragični događaj će prouzrokovati ozbiljne posledice u odnosima Rusije i Turske. Umesto da je Ankara ostvarila momentalni kontakt sa nama, sve što znamo je da je obavestila svoje NATO saveznike, rekao je Putin.

Bilo je u njegovom govoru i direktnijih opaski koje se nadovezuju na one kada je na sastanku G20 u Antaliji američkom predsedniku Baraku Obami rekao da je ruskoj strani poznato da Islamsku državu finansira 40 država, među kojima i neke iz kluba dvadesetorice. Rusija je odavno primetila da na teritoriji Turske postoje tranzitni putevi nafte pod kontrolom Islamske države. Rusija se odnosila prema Turskoj kao prema prijateljskoj državi, a ne samo kao prema susedu. Ne znam kome je ovo trebalo, nama ne... Ovo je nož u leđa, zaključio je Putin.

Incident nije mogao doći u nezgodnijem trenutku jer, iako je neverovatno da u vojno prenatrpanom regionu do sada nije već došlo do sukoba, pošto američki avioni već mesecima izvode napade na položaje Islamske države, pomažući navodno sirijsku opoziciju i Kurde; Rusi su odnedavno ušli u vazdušnu kampanju na poziv sirijskog predsednika Bašara al Asada; Francuzi su to u nekoj meri već činili sa Amerikancima a posle tragedije u Parizu i uz učešće i aviona sa nosača Šarl de Gol. Malo je verovatno da takav vatromet propusti Velika Britanija.

Početne posledice obaranja ruskog bombardera već se ogledaju u otkazivanju najavljenog puta ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova u Tursku. Ruski ministar spoljnih poslova usput je savetovao i ruske građane da ne putuju u Tursku, kao i da u toj državi pretnja od terorista nije ništa manja nego u Egiptu, gde je prošlog meseca bombaškim napadom oboren ruski putnički avion.

Ni turskom premijeru Ahmetu Davutogluu nije manjkalo verbalne kuraži kada je poručio da ta zemlja ima pravo da preduzima sve mere u cilju zaštite teritorije i građana. Makar se to ogledalo u nekoliko sekundi povrede vazdušnog prostora.

Svi moraju znati da je naša dužnost, a i međunarodno pravo preduzeti sve mere u slučaju narušavanja bezbednosti naših granica na bilo koji način, rekao je Davutoglu.
Naravno, Davutoglu je to izgovorio sa dobro obezbeđenim leđima NATO-a koji je odmah, baš na zahtev Ankare, održao vanredni sastanak. Svih 28 članica NATO-a obećalo je da će pružiti odgovor svi za jednog, jedan za sve na bilo kakvu vojnu pretnju ukoliko neka članica zatraži aktiviranje člana 5, što podrazumeva vojni angažman čitave severnoatlantske alijanse.
Vredi podsetiti da je NATO još početkom oktobra, nakon što su ruski avioni nekoliko puta povredili vazdušni prostor Turske, osudio ruske upade na tursku teritoriju i upozorio na ekstremnu opasnost od tako neodgovornog ponašanja.

Naravno da sve ima veze sa Sirijom, pa je i nezadovoljstvo zbog narušavanja turskog vazdušnog prostora u stvari neslaganje sa sve većim angažovanjem Rusije u bliskoistočnom sukobu. Geostrateški, naftni, gasni i ko zna koji još putevi upravo se lome u Siriji. U tom odmeravanju snaga još jači je angažman terorista. Gnev Zapada posle Pariza nije ih obeshrabrio, već su se oglasili poznatim arsenalom bombama. Sve u istom danu.

U eksploziji u autobusu koji je prevozio pripadnike garde predsednika Tunisa blizu srpske ambasade u prestonici ove zemlje poginulo je 14 ljudi, a 11 je povređeno. U međuvremenu proglašeno je i vanredno stanje. Tunis je ove godine već pretrpeo dva velika napada. Nepoznati napadač ubio je u junu 38 osoba na plaži, anešto ranije su teroristi usmrtili dvadeset i jednog turistu umuzeju Bardo u Tunisu.Islamska država preuzela je odgovornost za oba napada.

Najmanje četiri policajca su poginula, a 12 osoba je povređeno i u eksploziji dve bombe u blizini hotela u Egiptu u kojem su smeštene izborne sudije, u gradu Al Ariš, najvećem na Sinajskom poluostrvu, saopštili su bezbednosni i medicinski izvori. Za sada niko nije preuzeo odgovornost za ovaj napad.
Nešto dalje, u Libiji poginula su petorica čuvara a 16 osoba povređeno u eksploziji automobila bombe u blizini kontrolnog punkta na priobalnom put nedaleko od Tripolija. Uz sva pobrojana krizna žarišta, čini se da svet odavno nije bio bliži ambisu.