Arhiva

LJudi

NIN | 20. septembar 2023 | 01:00
Koalicija “Evropska Crna Gora” Mila Đukanovića, premijera Crne Gore i predsednika Demokratske partije socijalista, pobedila je na vanrednim parlamentarnim izborima i osvojila apsolutnu većinu u Skupštini Crne Gore, ispred Socijalističke narodne partije, Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene. Ovo je najubedljivija Đukanovićeva pobeda od 1990. godine, pošto je koalicija koju predvodi osvojila 49 od ukupno 81 mesta u crnogorskoj skupštini. Đukanović je posle proglašenja pobede ponovio da je Crna Gora čvrsto opredeljena za nastavak evroatlantskih integracija, dok je, što se odnosa sa Srbijom tiče, rekao: “Mislim da je posebno naš odnos prema pitanju Kosova pospešio zastoj u razvoju odnosa između Srbije I Crne Gore.” „Želeo sam da prikažem ko je zaista kriv za krvavi građanski rat u kome se raspala SFRJ, i zato sam napisao ovu knjigu”, objašnjava za NIN penzionisani general Jevrem Cokić svoje razloge da napiše i objavi knjigu “Početak kraja”. General Cokić je 1991. godine bio glavni inspektor oružanih snaga SFRJ i potom komandant Operativne grupe istočne i južne Hercegovine. No, ova zona ratišta zauzima samo manji deo knjige: „Do sada je sva krivica svaljivana na JNA. A zapravo državno rukovodstvo nije bilo u stanju da vodi državu onako kako je to Ustav nalagao. Puč je mogao sprečiti građanski rat. Ali za to je trebalo i hrabrosti i pameti. Veljko Kadijević je tražio podršku Rusa, oni su odbili, i on se pokolebao. Sve potom bilo je prepuštanje dizgina republičkim vladama koje su zemlju odvele u krvavo okončanje krize.“ Boris Tadić, predsednik Srbije, obećao je nedavno da neće sprečavati ulazak Kosova u međunarodne finansijske organizacije. Ako je suditi po neformalnom ministarskom sastanku Evropske unije i zapadnog Balkana u Češkoj, održanom 28. marta, izgleda da se Srbija neće protiviti ni ulasku Kosova u međunarodne političke organizacije, kakva je Evropska unija. Dakle, za sastanak posvećen evropskoj perspektivi balkanskih zemalja, ekonomskim odnosima i podršci EU ovom regionu u vreme ekonomske krize poziv za učešće dobilo je i - Kosovo. No, srpski ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić tvrdi da je delegacija Kosova bila bez obeležja - table, zastave – i sa Lambertom Zanijerom, šefom UNMIK-a, kao vođom. Ali kosovski ministar spoljnih poslova Skender Hiseni tvrdi nešto drugo: “Za ovaj sastanak mi smo imali poseban poziv, dok je šef UNMIK-a Lamberto Zanijer bio u svojstvu posmatrača. Kosovo je predstavljeno kao država, a ne pod kišobranom UNMIK-a.” Kosovo je tom prilikom zatražilo da što pre potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Na pitanje NIN-a kako je Kosmet pozvan na sastanak – kao nezavisna država ili teritorija pod patronatom – Zuzana Opletalova, portparol češkog Ministarstva spoljnih poslova, odgovorila je: “Svi su bili pozvani kao važni predstavnici zapadnobalkanskih zemalja.” Učesnici sastanka posebno su naglasili da se kosovsko učešće u regionalnim inicijativama mora obezbediti na konstruktivan način.