Arhiva

Sad vakcinu niko neće

Sandra Petrušić | 20. septembar 2023 | 01:00
Sad vakcinu niko neće
Pre samo dve nedelje 45 odsto građana Srbije bilo je spremno da primi vakcinu protiv virusa H1N1, a 25 odsto je još uvek bilo neodlučno, što znači da bi uz dobro vođenu kampanju vlast imala problem – bilo bi više zainteresovanih nego vakcina. U utorak, prema anketi Monda, vakcinu je želelo 9,96 odsto građana, dok je 77,12 izjavilo da je sigurno neće primiti. Ako uzmemo u obzir da je neposredno pre ankete umrlo još dvoje ljudi od posledica novog gripa, da je jedan od njih bio mlad muškarac bez ikakvih zdravstvenih smetnji i da smo u 21. veku, onda se nameće pitanje – ko je i kako zabrljao u tako kratkom roku? Pa ipak se radi o populaciji koja je svesna da je u prošlom veku bar 20 zaraznih bolesti iskorenjeno upravo zahvaljujući vakcinama i koja ih je primala od kada se rodila i koja se u međuvremenu navikla da vakciniše pse, mačke, pa čak i da uvodi antivirusne programe u svoje kompjutere. Teza da vakcina nije dovoljno ispitana imala bi smisla samo u slučaju da su od početka svi bili protiv nje. Ali nisu. Čim se pojavila postavljano je pitanje koliko u njoj ima adjuvansa, žive i drugih sastojaka koji bi mogli da utiču na zdravlje i još tada su epidemiolozi rekli – rizik onih koji se ne vakcinišu tačno je 100 puta veći od onih koji se vakcinišu. Uostalom, to potvrđuje i statistika: na milion vakcina dogodio se jedan do jedan i po smrtni slučaj. Da li tako nešto možemo da očekujemo i sa novom vakcinom objašnjava profesor dr Zoran Radovanović, epidemiolog: „Prava istina o delovanju vakcine znaće se tek kada se na taj način zaštiti veliki broj ljudi, ali su veća iznenađenja krajnje neočekivana. Na vakcinu protiv svinjskog gripa iz 1976. (drugi soj je tada bio u pitanju) pala je nepotvrđena sumnja da je u vezi sa Gilen-Bareovim sindromom (oštećenjem nervnih vlakana i paralizom), a učestalost te komplikacije je procenjivana na 1:100.000. Međutim, i virusne bolesti, uključujući grip, dovode, čak češće, do istog poremećaja. Sada se procenjuje da bi rizik tako ozbiljnih komplikacija bio na nivou 1-2 na milion vakcinisanih, a to je oko 100 puta manje od rizika da zaražena osoba umre od gripa.” I pored toga građani ipak ne žele vakcinu, a ministar dr Tomica Milosavljević poručuje da su “tome ’kumovali’ i neki lekari neodgovornim izjavama koje samo zbunjuju narod”. Iako ministar nije precizirao na koje lekare misli moglo bi se pretpostaviti da je jedan od njih, recimo, Paja Momčilov, predsednik Odbora za zdravstvo i ginekolog koji je izjavio da bi trudnicama preporučio split vakcinu, ako mogu da dođu do nje, a ne Novartisovu sa adjuvansima. Ta izjava je okarakterisana kao nešto što bi čak moglo da predstavlja kršenje zakona (nadležni su izabrali vakcinu, a ostali moraju tome da se povinuju) kakvo narodni poslanik sebi ne sme da dozvoli i to bi bilo logično kada ne bismo imali u vidu prethodne izjave koje su dolazile od članova Radne grupe. Jedna je bila višemesečna tvrdnja da će Srbija uraditi sve da dođe do split vakcina za trudnice i malu decu, a druga da smo mi i pored preporuke Evropske agencije da se i deca i trudnice vakcinišu ipak doneli dodatnu odluku – da se vakcinišu samo ako to preporuči njihov pedijatar, odnosno ginekolog. Dok dr Milosavljević optužuje kolege, Udruženje privatnih lekara i stomatologa optužuje Milosavljevića. U ime njih dr Draško Karađinović kaže: “Pre mislim da građani osećaju na  svojoj  koži da ministar Tomica Milosavljević manjak rezultata  nadoknađuje  viškom marketinga.    Uveren sam da građanima ovo izgleda kao još  jedna nameštaljka s ciljem da  biznismenima i sponzorima političkih stranaka napuni džepove i još  jedna  od  korupcionaških afera koje potresaju srpsko zdravstvo. I kada na sve to dođe informacija da će većina građana plaćati izabranu vakcinu iz svog džepa iako je odbačena duplo jeftinija kineska, onda postaje malo verovatno da su krivi neodgovorni lekari. Pre mislim da je nagli  skok nepoverenja prema  vakcinaciji  samo oblik  prikrivenog revolta  prema  onome  što  građanin doživljava kao pljačku.” Netransparentnost pod kojim je tender raspisan, činjenica da iza srećnog dobitnika stoji Miroslav Mišković, pokušaj da se pronađe veza između tenderske komisije, RZZO, Novartisa i ostalih aktera u nekoj od teorija zavere uticao je da ispitanici u brojnim anketama saopšte da neće primiti vakcinu jer su uvereni da epidemija i nije tako ozbiljna, već je samo način da se od građana uzmu pare. Problem je što epidemija stvarno postoji i što smo, prema podacima EuroFlu, ogranka Svetske zdravstvene organizacije, u crvenoj zoni (četvrti stepen zaraženosti od postojećih pet), što znači da nam je vakcina potrebna odmah. A ako je i dobijemo, pitanje je kako će građani reagovati na nju, jer osim pomenutih nagađanja, postoje i ozbiljna pitanja na koja niko ne nudi valjan odgovor. Najvažnije je svakako zašto su na tender pozvani samo „oni koji imaju registrovanu  vakcinu kod Evropske agencije za lekove”? Mi nismo članovi EU ali jesmo članovi Svetske zdravstvene organizacije, koja je dala sertifikat kineskoj vakcini. Svojevremeno nam je objašnjeno da su evropski kriterijumi stroži od svetskih i da je to u cilju zaštite našeg zdravlja, ali se posle tendera nametnulo pitanje – kako se to čuva naše zdravlje ako dobijamo vakcinu sa adjuvansom i odbijamo split vakcinu koja ne samo da je pogodna za decu i trudnice, već bi dobrodošla i građanima koji vole malo manje burnu reakciju (što bi se tresli i imali groznicu, ako ne moraju). Odluka Radne grupe (i ko zna koga još) da vakcina mora imati sertifikat Evropske agencije nije zakon i ni po čemu nije obavezujuća ako se ima u vidu da ni jedna vakcina ne sme da se da dok ne prođe kontrolu naše Agencije za lekove. Konkretno, šta god da vlast odluči da da građanima, za to mora da ima dozvolu ovdašnjih stručnjaka, a ne postoji ni jedan razlog da ovdašnji stručnjaci ne testiraju još neku vakcinu osim Novartisove. U međuvremenu je plasirana teza da je vakcina koja je kupljena slična onoj koja se koristi u SAD i koje odobrava veoma autoritativna FDA, a mogle su se čuti glasine i da je Novartis konkurisao za dozvolu kod njih i da samo što je nije dobio. Kako NIN saznaje, neće je ni dobiti. U američkom Centru za suzbijanje i sprečavanje bolesti kažu: “U skladu sa aktuelnim federalnim planom, isključivo vakcine bez adjuvansa će biti upotrebljavane u SAD tokom sezone gripa 2009. To se odnosi na sve vakcine protiv H1N1 i sezonske influence, kako za odrasle tako i za decu.” Za to vreme Mišel Leri, predstavnik Svetske zdravstvene organizacije u Kini poručuje: “Kada postane dostupna neću se dvoumiti da uzmem vakcinu koja se razvila i koju proizvodi Kina.” Neće se dvoumiti ni Novartis koji je, čim nam je prodao tri miliona doza vakcina po ceni od 799 dinara, kupio 85 odsto vlasništva kineske kompanije Zidjeng tanjan, proizvođača čiju vakcinu po ceni od 350 dinara mi nismo ni uzeli u obzir. “Novartisove vakcine za naše tržište će biti dobrog kvaliteta, ne sadrže ceo virus, već njegove delove. Imajući u vidu tehnologiju proizvodnje, očekuje se da neželjene reakcije budu na nivou već dugo korišćenih vakcina protiv sezonskog gripa. To znači da bi, prema iskustvu iz prethodne dve sezone, zaštita iznosila 72 odsto”, kaže dr Radovanović i dodaje: “Problem nije sama vakcina, već način njene nabavke i radnje koje su s tim u vezi. Postoji i bojazan da će vakcine isporučene na proleće ostati neiskorišćene.” Taj problem i te kako postoji, na njega je još u junu u “Blicu” ukazao epidemiolog Radmilo Petrović rečima: “Ako vakcine dođu u septembru ili oktobru, onda je opravdana njihova nabavka. Međutim, ako dođu u novembru, onda su to bačene pare.” Prema poslednjim podacima, prvi kontingent (za poslanike i vozače autobusa) stiže 8. decembra, a poslednji 20. marta.