Arhiva

Predator

NIN | 20. septembar 2023 | 01:00
Reč predator spada u onu vrstu reči koje su bez potrebe ušle u modu, a za koje imamo svoj termin. Moram da priznam da ona zvuči neobično i zato privlačno, ali sugeriše nekoga koji nešto predaje, a ne onog koji grabi. Ovih dana čuo sam preko radija da se organizovao nekakav veliki lov, između ostalog, kako spiker reče, na predatore. Bio je to lov na grabljivce. Nije bilo jasno da li na grabljive životinje ili samo na ptice grabljivice. Tako se zovu životinje koje hvataju druge životinje kao plen i jedu ih. Strana reč predator došla nam je, kao i mnoge druge, iz engleskog, mada tako ne zvuči. A ne zvuči, jer je ona u stvari ušla manje-više u neizmenjenom obliku (praedator) iz latinskog jezika. Potiče od glagola praedo, pljačkati, grabiti. Zanimljivo je da je u upotrebi u engleskom jeziku tek od 1922. godine. Mada je u pridevskom obliku predatory postojala još od 1668. godine, i to upravo za grabljive životinje. Orao je čest heraldički simbol, iako je ptica grabljivica. Simbol je kralja, kao kralj među pticama. Bio je simbol helenskog vrhunskog boga Zevsa. Naš orao u grbu je dvoglav, postoji u heraldici od 1401. godine. Američki orao u grbu i na državnom pečatu je od 1782. godine. Reč je o beloglavom orlu (bald eagle, doslovno ćelavi, mada beloglavi orao nije ćelav, već ima belo perje na glavi), koji u jednoj kandži drži strele, a u drugoj maslinovu grančicu, što bi trebalo tumačiti da je američki narod za mir, ali da je spreman da uzvrati neprijateljski napad. U ustima američki orao u grbu ima traku sa natpisom e pluribus unum, “jedan od mnogih”. Američki naučnik i političar Bendžamin Franklin (1706-1790) je, povodom odluke da orao bude simbol, jednoj svojoj savremenici napisao sledeće mišljenje: „Voleo bih da beloglavi orao nije izabran da predstavlja našu zemlju; to je ptica lošeg morala... kao među ljudima oni koji su prepredeni i pljačkaju, jednom rečju, on je jadan i često veoma zao. Ćuran je dostojan većeg poštovanja i odaje pravu prirodu Amerike.“