Šta ću tako rano u Visokom?

Niti jedni izbori u BiH nakon Dejtonskog sporazuma nisu kao ovi posljednji bili forsirani kao put u Evropu. Euforija sa bezviznim režimom stvorila je kod većine ovdašnjeg svijeta utisak da glasajući, direktno utiču na rezultat tog pitanja. Kuda ide Bosna i Hercegovina, odnosno ide li Bosna i Hercegovina u Evropu? Nakon što se slegla izborna prašina čini se da su komentari u Sarajevu oprečniji nego ikada ranije. Prelistavajući ovdašnju štampu uočavam nekoliko zaključaka. Prvo se nameće procjena da je srpska i hrvatska glasačka volja ostala na nivou od prije četiri godine. Imaju se u vidu premoćne pobjede SNSD u Republici Srpskoj i HDZ u dijelovima Federacije u kojoj su Hrvati u većini. Slijedi ocjena da su promjene u glasanju jedino zabilježene u bošnjačkom dijelu. Misli se na značajan uspon SDP, zatim dobar izborni rezultat potpuno nove stranke „za bolju budućnost“ (SBB) lokalnog vlasnika medija Fahrudina Radončića, te konačno – izborni poraz Harisa Silajdžića, lidera Stranke za BiH. Neki komentatori već razmišljaju da će nova vlast u BiH biti određena odnosom Mostara i Banjaluke prema Sarajevu. Drugi kalkulišu sa mogućom koalicijom pobjedničkih stranaka na nivou BiH, SDP-SDA-SNSD-HDZ te tako predviđaju da sve ostaje po starom. Treći su kao ključni problem već apostrofirali najavu uspostave trećeg (hrvatskog) entiteta koju je u izbornoj noći direktno najavio Dragan Čović, lider HDZ. U opticaju je i pompezna najava jednog od izbornih pobjednika, Zlatka Lagumdžije, lidera SDP, o budućnosti Federacije kao Zapadne i Republike srpske kao Istočne NJemačke. Što će reći da je rezultat te borbe već izvjestan. Dobar dio komentatora smatra kako BiH predstoji komplikovan period obilježen političkim sukobima i međunacionalnim razdvajanjima. Neki od komentara budućnost BiH određuju prema brzini njene uspostave. Ako taj proces bude dugačak - do februara ili marta 2011- šanse za promjene biće sve manje. Ukratko, država će biti na starim tračnicama. Očekuju li nas „ogromni koraci u mjestu’’? Razgovori sa nekoliko javnih ličnosti u Sarajevu nude slične zaključke . Optimizam nudi Mirko Pejanović, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. U njegovoj izjavi za NIN podvlačimo očekivanje da