Hrvata nema bez entiteta

Da je svaki punoletni Hrvat u BiH glasao za jednog kandidata, pobeda Željka Komšića za člana Predsedništva BiH ne bi bila ni približno ugrožena. Opet se, kao pre četiri godine, ponovilo da su praktično Bošnjaci izglasali čoveka na mesto koje, prema Ustavu, ekskluzivno pripada Hrvatu. Komšić jeste Hrvat, član SDP-a, ali i po političkoj profilaciji bosanski integralista. Pre četiri godine bosanski Hrvati su njegov izbor videli kao ’’ima legalitet, ali nema legitimitet’’. Ovog puta, međutim, uz tu ocenu došli su mnogo tvrđi zahtevi, pre svih promena izbornih pravila, da svaki narod bira svog predstavnika, ali i zahtev za formiranje hrvatskog entiteta u BiH, što su gotovo svi razumeli kao repliku ratne ’’Herceg Bosne’’. Među Hrvatima u BiH, međutim, ostao je žal za tom ratnom ’’državicom’’. Međunarodna uprava je smenjivala i na štokakve druge načine eliminisala sve njihove posleratne političke lidere koji su pokazivali želju da tu priču vrate na političku scenu. Tako je sklonjeno stotinjak ljudi iz javnog života. Broj Hrvata u BiH je u međuvremenu prepolovljen, više odlaze u miru nego u ratu. Najčešće kao razlog spominju majorizaciju u okviru entiteta Federacija BiH, gde ih je pet puta manje nego Bošnjaka. To je dovelo do toga da iz faze kukanja nad vlastitom sudbinom pređu na sasvim konkretan teren – ponovo traženje entiteta za sebe. Frontmen te priče postao je pedesetčetvorogodišnji univerzitetski profesor, predsednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je u izbornoj noći izneo gotovo u jednom dahu šta sve Hrvati traže kako bi se zaustavila majorizacija. Baš vas je naljutio, kao i, utisak je, većinu Hrvata, ponovni izbor Komšića na mesto člana Predsedništva BiH? LJutnja možda nije prava riječ, ali činjenica je da SDP BiH već nekoliko izbornih ciklusa pokušava popuniti mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Većina Hrvata danas razumije da Bošnjaci, sukladno Ustavu i Izbornom zakonu, kroz svoje stranke mogu izabrati dominantnom bošnjačkom većinom sve hrvatske dužnosnike u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na svim razinama u BiH. Izbor Komšića, sa devedeset devet odsto bošnjačkih glasova, kao prijetnju opstojnosti BiH danas prepoznaje i najveći broj svjetskih diplomata angažiranih u BiH. Mada su i ranije razni hrvatski zvaničnici u BiH spominjali treći entitet, ipak vaše reči o tome u izbornoj noći većina je shvatila kao ’’ovog puta je to ozbiljno’’? Ono što sam izjavio u izbornoj noći nije rezultat ljutnje. Federalna jedinica sa hrvatskom većinom je jedno od rješenja za opstojnost europske BiH u kojoj će tri naroda biti ustavno jednakopravna. Mislim da je prevažno da to svi shvate krajnje ozbiljno. Ovakva dvoentitetska BiH nije održiva i upravljiva, niti ima europsku perspektivu. Koji su razlozi za treći entitet, hrvatsku federalnu jedinicu? Pravi razlog za postojanje federalne jedinice Hrvata u BiH je upravo opasnost od urušavanja BiH i rušenje osnova njenog funkcioniranja i sadržaja. Ne zaboravimo, duh BiH čini konstitutivnost i suverenost Hrvata, Srba i Bošnjaka-muslimana na čitavom prostoru BiH. Hrvatskom federalnom jedinicom štiti se pozicija najmalobrojnijeg naroda od potpunog nestajanja. Da bi se do tog došlo mora se promeniti Ustav BiH, a za to je potrebna dvotrećinska podrška u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Kako do toga doći kad nijedna relevantna bošnjačka partija ne pokazuje, zasad, nimalo simpatija za takvu ideju? Naravno da BiH mora promijeniti svoj Ustav i to iz više razloga. Prije svega, ovako organizirana je neracionalna, naupravljiva i ekonomski neodrživa. Sa druge strane, sva tri naroda se trebaju osloboditi straha od ugroženosti i okrenuti budućnosti. Sa treće strane, već imamo presude relevantnih pravosudnih institucija Europe o izmjenama Ustava. Mi smo dali jedno od mogućih rješenja koje, po meni, mogu dobiti nužnu dvotrećinsku potporu u Parlamentu BiH. Ako predstavnici bošnjačkog naroda imaju rješenje koje će osigurati ustavnu jednakost tri naroda, a da može proći u Parlamentu, neka ga ponude javnosti. Visoki funkcioner vaše partije Ivo Miro Jović je rekao da su Hrvati, zbog osećaja podređenosti, srušili Jugoslaviju i, ako se ovakvo stanje nastavi, srušiće i BiH. HDZ BiH je demokratska stranka, danas vjerojatno najorganiziranija politička stranka u BiH, tako da različita mišljenja čine osnovu našeg funkcioniranja. Ja ne mislim da je hrvatski narod srušio Jugoslaviju, to bi bilo prepojednostavljeno razmišljanje o raspadu bivše države. Ali da BiH prijeti opasnost, ako ne pronađemo ustavno rješenje svih naroda i građana, to ne smijemo skrivati. Hrvati BiH više od svih drugih žele europsku BiH, moderno i racionalno organiziranu, u kojoj će Hrvati, Srbi i Bošnjaci crpiti svoja prava iz Ustava koji će im to omogućiti na potpuno istim načelima. Imate li kakvih signala iz Vašingtona i Brisela da bi oni mogli podržati vaš zahtev? Mi ne želimo potcijeniti ulogu važnih svjetskih centara moći, ali većina njih još ne razumije duh BiH pa tako nema ni jedinstven stav. Podsjećam na ’’Prudski sporazum’’ koji smo svojevremeno usaglasili Dodik, Tihić i ja, a koji su podržali i Vašington i Brisel i drugi. Znači, ako se ovdje dogovorimo, oni će podržati. Zvanični Zagreb kao da izbjegava da se jasno o tome izjasni. Danas imamo vrlo jasan stav zvaničnog Zagreba i kroz stav predsjednika Josipovića i premijerke Kosor. NJima je jasno da je BiH susjed, oni žele stabilnu europsku BiH. Oni žele da se ovdje uspostavi jednakost tri naroda kao rezultat dogovora legitimnih predstavnika Hrvata, Srba i Bošnjaka. Doskorašnji predsednik Hrvatske, Stipe Mesić, često je govorio da hrvatski entitet nije moguć ’’jer svet ne želi muslimansku državicu u srcu Evrope’’, u što bi se, valjda, pretvorio bošnjački entitet? Bivši predsjednik Mesić je imao dosta problema u razumijevanju odnosa u BiH. Priča o strahu od ’’muslimanske državice’’ nije nikakva tajna, o tome je najviše do sada govorio Haris Silajdžić. A ja pitam, zar entitet Federacija BiH nije baš ta ’’muslimanska državica’’. Kako razumete snažnu podršku Dodika vašem zahtevu? Dodik i ja imamo usaglašen stav oko većine pitanja kada je održivost BiH u pitanju. I ono što je veoma važno, kada se oko bilo čega dogovorimo, to i poštujemo. Dodik želi, prije svega, osigurati poziciju srpskog naroda u BiH i sasvim mu je jasno – ako BiH ostane bez Hrvata – koja će biti daljnja nastojanja ekstremnih Bošnjaka. Svjestan je da ustavna jednakopravnost Hrvata jednako štiti i srpski narod. Da li bi treći entitet, po vama, značio, kako to oficijelna Banja Luka kaže, da Republika Srpska ostaje u sadašnjem teritorijalnom, pravnom i političkom kapacitetu? Poziciju Republike Srpske u BiH ne određuje nitko do srpskog naroda i srpskih političara. Ima li, u poslednje vreme, zbog vaših zahteva, pretnji međunarodne uprave koja je ranije smenjivala hrvatske političare zbog sličnih ideja? Svi znamo šta je bilo, a danas takve prijetnje jedino dolaze od moćnika iz reda bošnjačkog naroda. Svakodnevno mi se prijeti podizanjem nekakvih novih krivičnih prijava, dakle montiranjem političkih procesa. Za razliku od njih, predstavnici međunarodne zajednice danas razumiju da je HDZ konstruktivna stranka koja traži dobra rješenja za svoj narod ali i za opće dobro. Ja osobno imam potporu svih predstavnika međunarodne zajednice kada u razgovoru iznosim kakvu BiH želim.