Arhiva

Razigravanje mozga

Dragan Jovićević | 20. septembar 2023 | 01:00
Razigravanje mozga

Umetnost evocira, dok nauka objašnjava zapisao je teoretičar Ričard Gregori, pojašnjavajući sličnosti i razlike između dva opozita. U svom radu, Gregori ističe opipljivost nauke i apstraktnost umetnosti, povlačeći jasnu demarkacionu liniju između onoga što su fakti i onoga što je sloboda izražavanja. Kako su naučnici vremenom daleko otišli u svom istraživačkom radu, tako su i shvatili da moraju pronaći načina kako da ga što adekvatnije predstave i izlože. Tada se nauka vratila na početak debate, i našla idealno utočište upravo u umetnosti, sa kojom deli sve tešnju i tešnju vezu.

I sasvim je prirodno da se nauka i umetnost preklapaju. I jedna i druga disciplina bave se istraživanjem. Obe uključuju ideje, teorije i hipoteze koje testiraju na mestima gde su dostupna čula bilo da su u pitanju laboratorije ili studiji. Umetnici, poput naučnika proučavaju materijal, ljude, kulturu, istoriju, religiju, mitologiju i uče kako da transformišu informaciju u nešto drugo. Još u doba stare Grčke, svet umetnosti nazivao se techne, i podrazumevao da naučne i umetničke prakse idu jedna uz drugu.

Tek u novoj eri, njihova veza postaje ponovo očiglednija. Upliv umetnosti danas u svet nauke ujedno se pokazuje idealnom za njenu promociju, afirmaciju i održivost.

Predstojeći Festival nauke, koji će se u devet programskih celina odvijati u četiri lokacije (bivša Robna kuća Kluz, Studentski kulturni centar, Galerija Narodne banke Srbije i Bojan Stupica) od 29. novembra do 2. decembra, upravo će na pravi način pokazati u kojoj meri se umetnost danas stopila sa naukom.

TEORIJA
I ranijih godina, ovaj festival je gajio vrlo osobene nastupe naučnih dostignuća kroz razne performanse. Tako je ostao upamćen švedski laserski šou, koji se u Teatar Bojan Stupica vraća na zahtev publike, a ista ekipa sa novim efektima, udruženi sa zakonima fizike, kao i tim eksperata za zvuk i svetlost sa Lund univerziteta, nastupiće tokom četiri festivalska dana u 16 zasebnih predstava.

Uopšte, Festival nauke i jeste ove godine koncipiran kao demonstracija nauke - lake kao igre, lepe kao umetnost, uzbudljive kao eksperiment i zabavne kao šou. Čitav program, ako se pažljivo pogleda izuzetno je dinamičnog i intenzivnog sadržaja, koji postavlja pitanje kako dosad nismo otkrili da zalazak u naučne sfere može biti i odličan izlazak u provod, manje dosadan i ne namenjen usko profilisanoj publici, a više otvoren i raspoložen za komunikaciju sa čak i slučajnim posetiocima.

Tako će se u šestom predstaviti više od 450 mladih naučnika iz 36 domaćih naučno-obrazovnih institucija, kao i 40 gostiju iz inostranstva, uključujući naučnike iz SAD, Francuske, već pomenute Švedske, te Velike Britanije, Hrvatske i Mađarske, a sve to pod sloganom Nema teorije.

Već letimičan pregled najavljenih aktivnosti festivala, ukazuje na to da će akcenat biti na interaktivnom karakteru manifestacije, čiji je zaštitni simbol ove godine razigrani mozak. Kao najintrigantnije iz festivalske najave, svakako se izdvaja nastup američke astronautkinje Marše Ajvins, koja će s prisutnima podeliti sećanja na pet svemirskih misija u karijeri i 1.318 sati staza u svemiru, a govoriće i o običnom životu u spejs-šatlu, i to u SKC, koji će biti centar šou programa, radionica, debata i intervjua.

PRAKSA
Među njima je i šou Toplo-hladno koji će prisutne i zalediti i zapaliti usled eksperimenata, a Nestanci sveta i svačega, Seksolucija i Ima li života na drugim svetovima samo su neke od golicavih tema na koje će pokušati da odgovore neka od najpoznatijih imena u nauci danas. Kako najavljuju organizatori, večernji program u SKC-u, koji obuhvata dva edukativna koncerta Euro-Neuro Ramba Amadeusa i naučnog benda Festivala nauke sa pratećim neurobiološkim tumačenjem muzičkih numera, te audio-vizuelni šou Planete Gruvlend pod nazivom Planeta Gruvlend Žurka za kraj, samo su neke od novina ovogodišnjeg izdanja.

Scenski nastupi, rekli bismo, ostavljeni su za centralnu festivalsku lokaciju, Kluz, gde će biti predstavljeno 36 novih postavki. Ni one nisu lišene performansa: uz pomoć pravih aparata iz kladionice - slot mašina i ruleta, zainteresovani će saznati da li je dobitak čista sreća ili se može matematički predvideti; kako izgleda prvi bolid formule koji su konstruisali studenti, kako leti kvatkopter, kako nastaje crtani film, koji je parfem falš, kako svetli svitac dok traži prijatelja, kako izgleda ksilofon od 147 vrsta drveta, kako napraviti Sunce u mikrotalasnoj rerni, samo su neki od odgovora koje će dobiti radoznali posetioci.

LJudsko srce, mozak, kost, zub, kao i najsitnije tajne ljudskog tela, biće razjašnjeni tokom četiri festivalska dana na postavkama Medicinskog fakulteta univerziteta u Beogradu. Iz Notingema stiže Odeljenje za forenzičke nauke koje objašnjava kako funkcionišu prave CSI ekipe u Velikoj Britaniji. Iz Španije u Galeriju NBS stiže naučna igraonica koja pretvara reciklirane materijale u veselu edukaciju za sve uzraste sa grandioznim eksponatima - biciklom pretvorenim u kran za pecanje, neobičnom pticom ili kuhinjskom opremom, od volana nastali lavirinti i vrteška.

To su samo neki aspekti festivalskog programa, obogaćeni scenskim nastupima i performansima. S druge strane, povratna reakcija gde nauka utiče na umetnost takođe je bogata i neiscrpna. Film, muzika, literatura, vizuelne umetnosti, dizajn, te brojni radovi inspirisani naukom ne jenjavaju od egipatskih piramida do današnjih dana. Istorija pokazuje da te dve discipline ne mogu da opstanu jedna bez druge, već da se konstantno menjaju i prilagođavaju odnos jedna prema drugoj. Zato se čini da je upravo u ideji festivala nauke, taj spoj dobio dublji smisao. Jer, sasvim je sigurno da su sve teorije relativne. Samo sada smo došli do tačke kada je naučni provod apsolutan.


Ruska škola

Ako bismo se fokusirali na neraskidivi odnos nauke i umetnosti, dobili bismo nepregledan niz umetnika, koji su svoju inspiraciju crpli u nauci. Jedan od njih definitivno je Boris Strugacki, čuveni ruski SF pisac svetskog renomea, koji je nažalost nedavno preminuo, ali koji je ostavio brojna dela koja je radio sa svojim bratom Arkadijem i koja su kao takva ušla u svetske antologije. U svojim romanima, obrađivao je posebno naučna dostignuća i alternativnu istoriju, baveći se problemima totalitarnih društva, vivisekcijom vlasti, birokratijom i činovničkim mentalitetom, uništavanjem pojedinca. Prema njihovom romanu Piknik pored puta, Tarkovski je snimio svoje čuveno remek-delo Stalker. Ono što je zanimljivo jeste da ruska književnost posebnu inspiraciju crpi u dostignućima nauke, koje uvek tretira iz ugla fantastike, čime se dobija zaista osobeni koktel, tako kontrastrirajući američkim standardima. Primera radi, novi ruski pisci, dosledni naslednici braće Strugacki, bave se u svojim delima gotovo opsesivno temama skorašnjeg kraja i tamošnje civilizacije. Dimitrij Gluhovski, u sva tri romana (Metro 2033, Metro 2034 i Sumrak) bavi se upravo apokalipsom u bliskoj budućnosti dok Zahar Prilepin (Greh, Patologije, Cipele pune vruće votke), krajnje veristički se bavi opštim naučnim temama u vrlo prihvatljivom, žanrovskom obrascu.