Arhiva

Srbija mora u EU

Dubravko Kolendić | 20. septembar 2023 | 01:00
Srbija mora u EU


Bivši nemački kancelar Gerhard Šreder ubeđen je da će sve zemlje zapadnog Balkana - kako se politički korektno nazivaju države proistekle iz nekadašnje SFRJ, te Albanija - za nekoliko godina biti članice Evropske unije. Štaviše, smatra da one moraju da budu primljene u EU, i da to važi i za Srbiju. Članstvo u Uniji će popraviti životne uslove u Srbiji, kaže Šreder u ekskluzivnom razgovoru za NIN, vođenom tokom njegovog prošlonedeljnog kratkog boravka u Beogradu.

Šreder je, takođe, ubeđen da će njegova Socijaldemokratska partija (SPD) pobediti na ovomesečnim parlamentarnim izborima - uprkos tome što skoro svi kancelarki Angeli Merkel predviđaju novi mandat - a veoma je rezervisan u vezi sve izvesnije američke vojne intervencije u Siriji.

Koliko ste upoznati s aktuelnom političkom situacijom u Srbiji, kako vam se čine potezi koje povlači njena vlada?


Svakako sam informisan o situaciji u Srbiji. Ali postoji dobro pravilo međunarodne politike da se neko kao posmatrač sa strane ne izjašnjava o unutrašnjopolitičkim pitanjima drugih zemalja. Ja se toga pridržavam.

Kako ocenjujete odnos kancelarke Merkel prema Srbiji - da li je u svojim zahtevima prestroga, ili samo realna?

Savet EU je pre oko dva meseca odlučio da otvori pregovore o pristupanju sa Srbijom. Nemački Bundestag je takođe izrazio svoje slaganje sa otvaranjem tih pristupnih pregovora. Kao nemački savezni kancelar ja sam podržavao evropsku perspektivu svih država zapadnog Balkana; taj kurs je nastavila i moja naslednica. Približavanje EU je za ove zemlje podstrek za političke reforme i regionalnu saradnju.

Verujete li da će se Srbija i druge zemlje zapadnog Balkana ikad naći u Uniji?

Ja sam ubeđen da će zemlje zapadnog Balkana za nekoliko godina biti članice EU. Moj je stav da one to moraju da postanu. Jer to je konsekvenca krvavih događanja nakon raspada eks-Jugoslavije. Znamo da će u celoj Evropi biti mira i stabilnosti samo kada zemlje zapadnog Balkana budu deo EU. Članstvo u Uniji će popraviti i životne uslove za ljude u Srbiji i u susednim zemljama.

Kao neko ko više od većine zapadnoevropskih političara ima razumevanja za rusku poziciju spram EU, kako tumačite izvesnu podeljenost u spoljnoj politici Srbije, raspetoj između želje da uđe u EU i da ima što bolje odnose sa Moskvom ?

Ja situaciju ne ocenjujem sa aspekta Rusije, već iz evropske perspektive. I tu sam ubeđen da je miran razvoj u Evropi dobitak za sve. Dobri odnosi s Rusijom su važni kako za Evropu, tako i za Srbiju. A to važi i za Nemačku. Mi u Nemačkoj imamo strateško partnerstvo sa Rusijom i to je u našem interesu.

Svi očekuju da Merkelova ostane na čelu vlade i posle ovomesečnih izbora. Ali, s kojim koalicionim partnerom?

Izbori se odlučuju na dan glasanja, 22. septembra. Do tada ima još mnogo vremena. Iz ličnog iskustva znam da se u poslednjim nedeljama mnogo toga može promeniti u ponašanju birača. Stoga sa siguran da će moja Socijaldemokratska partija (SPD) pobediti na izborima i da će Per Štajnbrik biti savezni kancelar.

Bili ste 2003. snažno protiv invazije na Irak, dok je vaša vlada 1999. odobrila učešće nemačkih vojnika u sastavu NATO u vojnoj intervenciji protiv tadašnje Jugoslavije. Kako danas gledate na sve izvesniji američki napad na Siriju?

U ovakvim konfliktima uvek mora da se radi na tome da se iskoriste sve mogućnosti za miroljubivo rešenje. Nikada se ne sme gubiti nada da je to dostižno. To važi i za Siriju. Uostalom, ja ne vidim da bi vojni udar vodio boljem položaju napaćenih ljudi u Siriji.

Kancelar, lobista, biznismen

Gerhard Šreder je u dva mandata, između oktobra 1998. i novembra 2005, bio na čelu koalicione vlade njegovih socijaldemokrata i Zelenih; pre toga je osam godina proveo kao premijer nemačke pokrajine Donje Saksonije. Posle povlačenja iz aktivnog političkog života bavi se advokaturom i lobiranjem, te zauzima važne funkcije u privredi. Svakako najvažnija među njima jeste mesto predsednika Upravnog odbora internacionalnog konzorcijuma Severni tok, u kome ruski Gasprom ima 51 odsto vlasništva.