Završno spremanje

“Vlast nam na ovakav način ne treba. Odgovornost jedino možemo preuzeti ako dobijemo legitimitet od naroda.” Ove reči predsednika Stranke nezavisnih socijaldemokrata i svojevremeno predsednika Vlade RS, u javnosti su doživljene kao zahtev za prevremene parlamentarne izbore.

Hoće li prevremenih izbora biti?

- Hoće. Da li sad ili nešto kasnije ali će ih biti. Ova vlast ne može izdržati još dvije i po godine koliko je do redovnih izbora. Ali ne zbog ovih smjena već zbog rezultata koje imaju.

Kako će Ešdaunove smene uticati na dalji razvoj događaja?

- Pa, tu postoje samo dvije mogućnosti. Da se vlast stabilizuje i krene dalje, što je manje moguća varijanta. A druga je da se teži političkom dogovoru o prijevremenim izborima, pri čemu bi se sačuvao autoritet predsjednika RS i tako omogućio kontinuitet u institucionalnom smislu. U svakom slučaju, ono što će se dogoditi nije u rukama onih koji su danas na vlasti već međunarodne zajednice. Samo je jedna stvar sigurna - da mi iz opozicije ničim nećemo izazivati krizu institucija niti uraditi bilo šta što bi ugrozilo stepen ovlašćenja RS u BiH.

A da li su institucije ugrožene?

- U ovom trenutku - ne. Ali ako se ovo generiše u nekom dužem vremenu, onda se može pretvoriti u krizu institucija. Ne smijemo to dozvoliti. Uvijek kad su naše institucije takve, rađaju se projekti koji znače centralizaciju BiH.

Šta je, po vašem mišljenju, smisao ovih mera?

- Podsjeto bih da je najuže rukovodstvo SDS-a u decembru 2000. godine, kada su se vraćali na vlast, i tadašnji visoki predstavnik, potpisali poseban dokument o preuzimanju određenih obaveza. Bili su tu Hag, kriminal, demokratski standardi i slično. Nisu ozbiljno shvatili šta su potpisali i sad je račun stigao. I još, u aprilu ove godine bio je jedan sastanak u OHR-u, sada sa rukovodstvom RS, i tu je rečeno “dobro, ne možete uhapsiti Karaxića, ali evo vam četiri druga imena sa haške liste i to se mora završiti do kraja juna”. I ta obaveza je lakomisleno preuzeta. I račun je stigao.

Prilikom smena, rečeno je da je razlog, pored Haga i kriminal.?

- Niko ne može reći da kriminala nema. I u jednom i u drugom entitetu. Ali nema, ili nema dovoljno efikasnih institucija da ga sprečavaju. Ima i sličnih mera međunarodne zajednice u drugom entitetu, primjer je Hrvat Anto Jelavić i ostali. Ipak, tačna je ocjena da nema istog obima i istog intenziteta, uravnoteženosti kazni od strane međunarodne zajednice. Ali, to je realnost. Percepcija RS kod dijela međunarodne zajednice je takva kakva jeste. I baš zbog toga naše institucije moraju biti besprekorne.

Znači li to da se pristane, kako to neki vide, na politiku dvostrukih standarda?

- Ne to, već mi u RS moramo pokazati da imamo dovoljan demokratski i svaki drugi kapacitet kako bismo zaustavili te antidejtonske procese, to gubljenje ovlašćenja RS u korist BiH. Treba nama funkcionalna BiH, ali ne takva u kojoj će se svaki zahtjev Stranke demokratske akcije, na primjer, za centralizaciju BiH proglašavati evropskim standardom i potrebom evropskih i regionalnih integracija. Uzmite izvještaj o Srebrenici. On treba, trebao je i ranije. Ali treba kao dio izvještaja o svim ratnim događanjima u BiH. Samo to ima smisla.

Ovih dana su otvorena i pitanja dalje uloge međunarodne zajednice u BiH. Kako vi na to gledate?

- Pa, ove najnovije mjere ja vidim kao završno spremanje. BiH u evropske integracije može samo sa autentičnim predstavnicima a ne sa visokim predstavnikom i njegovim ovlašćenjima. NJegov posao se privodi kraju jer je sve dovedeno do apsurda. Evropa nas, naravno, neće sa ratnim političkim koncepcijama i ratnim likovima. Na nama ostaje da sa tim raščistimo, kao što moramo raščistiti da u Evropu ide ovako koncipirana BiH sa Republikom Srpskom i njenim dejtonskim kapacitetom.