19.05.
2024.
Iva je iz Kruševca otišla u fabriku ribe na Aljasci: Za mesec zaradiš 10.000 dolara, ali još pamtim šta se kolegi desilo
Iva je iz malog mesta u Srbiji otišla da radi na drugi kraj sveta.
Početkom ovog meseca u dnevnom listu “Danas” osvanuo je naslov: “DŽins i dalje u trendu”. Iza tog naslova krio se članak o tome kako Administrativni odbor Skupštine nije stavio na glasanje dopunu odluke o unutrašnjem redu u zgradi parlamenta. Tim pravilnikom u zgradu našeg vrhovnog zakonodavnog tela ne bi mogao ući niko, bio to poslanik, službenik ili gost, ko nije pristojno obučen. A pod tim se podrazumeva da ne može da nosi kratke pantalone, trenerke, odeću od džinsa, patike i papuče.
Iako je platno zvano džins pod tim imenom u engleskom jeziku poznato još od 1567. godine, džins-pantalone su ušle u modu 5o-ih godina prošlog veka gotovo kao uniforma mlade generacije. Naziv za veoma izdržljivo platno džins potiče od primorskog grada Đenova u severozapadnoj Italiji, gde se prvo počela proizvoditi ova vrsta grubog platna. U drami “Dva plemenita rođaka”, koju je Šekspir napisao sa kolegom Flečerom, tadašnja reč za grubo platno upotrebljena je kao sinonim za grubost uopšte – “jean (jane) judgment”, grubo rasuđivanje.
Američki fabrikant Livaj Stros, koji se kod nas izgovara kao Levi Štros, a ima prezime kao i poznati antropolog, počeo je još 1860. godine da proizvodi blu-džins, izdržljive pantalone za farmere. Otuda se kod nas ova vrsta pantalona zove i farmerke. Hrvati ih zovu traperice, po lovcima koji love divljač sa dobrim krznom. Slovenci upotrebljavaju izraz kaobojke, a Nemci i Francuzi (blu)džins pantalone.
Kao i naši borci protiv farmerki u zgradi parlamenta, francuski modni kreatori su izrazito protiv njih. Najverovatnije zato što im ovaj praktični i izdržljivi odevni predmet kvari posao.
Zato je Iv Sen Loran jednom izjavio: “Blu-džins pantalone treba da nose mlade seljanke kad muzu krave”, a njegov kolega Karden je rekao: “Farmerke su destruktivni nasilnici koji ubijaju kreativnost. Treba ih izbaciti iz upotrebe.” Suzana Godar, opet, tvrdi: “Utegnite devojčicu od njene četvrte do četrnaeste godine. Dobićete u naručju običnu muškobanju.”
U drugoj polovini 20. veka čak se jedna vrsta proze o novoj omladini, čiji je američki predstavnik DŽek Keruak, zvala u Hrvata “proza u trapericama”, a kod nas “proza u farmerkama”. Najpoznatiji srpski predstavnik takve proze je Milan Oklopdžić (56) sa romanom “Kalifornija bluz” (1981).
19.05.
2024.
Šest meseci uoči američkih izbora niko sa sigurnošću ne može da se kladi na to kakav će biti ishod.
15.05.
2024.
Iako se nekima čini da je smena došla iznenada, bolji poznavaoci prilika ističu da je ona bila očekivana i neophodna.
19.05.
2024.
U dubini šume na Staroj planini zjapi zaboravljeni rudnik uranijuma.
15.05.
2024.
"Treba stalno da budemo svesni činjenice da ako hoćemo da deca čitaju, treba i mi da čitamo decu"
20.09.
2023.
Pitanje je kako je najlakše ostvariti obećanu predaju Kosova, a da ne bude velike štete po armaturu vlasti? Pa u haosu, kako je to uradio Milošević sa krajiškim Srbima. Može biti da zato Vučić sad najavljuje potencijalni egzodus Srba sa Kosova
20.09.
2023.
Šta očekivati u zemlji u kojoj je u nedelju na Pinku prilog o gazdi te televizije Željku Mitroviću trajao deset puta, a u ponedeljak dva puta duže nego o sukobima na severu Kosova u kojima je poginulo najmanje pet, a ranjeno duplo više ljudi