19.05.
2024.
Iva je iz Kruševca otišla u fabriku ribe na Aljasci: Za mesec zaradiš 10.000 dolara, ali još pamtim šta se kolegi desilo
Iva je iz malog mesta u Srbiji otišla da radi na drugi kraj sveta.
U svojoj rubrici, Ivan Klajn se dotiče teme “kontaminacije maternjeg jezika jezikom sredine,” navodeći primere “jezičke anglomanije.” I pored uspostavljanja dijagnoze, naš doktor, bar kada je reč o problemima sa jezikom, ne prepisuje nam nikakav lek. Na moje veliko razočarenje, on samo sleže ramenima, identifikujući prethodno poteškoće da se maternji jezik sačuva kako u zemlji iz koje potičemo, tako i među iseljenicima. Kao filolog za engleski jezik, ključno pitanje koje postavljam prethodne dve godine od kako živim “preko bare”, jeste da li je srpski jezik u Novom svetu zaista klinički mrtav i kako ga oživeti. Damir Kalođera, profesor sociolingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, govoreći o promenama u hrvatskom jeziku koje se “vide u velikom broju stranih riječi koje importiramo”, a od kojih “ni jedan jezik nije imun” (pa ni srpski ni hrvatski, kako sam kaže), svesno ili ne, i sam koristi iste. “Činjenica je”, dalje objašnjava profesor Kalođera, “da obrazovani svijet postaje dvojezičan, gdje je onaj drugi jezik obično engleski, a nekada je bio francuski, njemački itd. Toj pojavi ide naruku i nešto što se može nazvati šik ili modernost. Mladi svijet vidi u toj engleštini neki bolji, interesantniji život. Ne mogu a da se ne složim. Štaviše, dodala bih da je anglokultura postala krajnje dominantna, a engleski jezik osnovno sredstvo kojim se sprovodi takva vrsta globalizacije. Pa ipak, iako svesna činjenice da je engleski sastavni deo modernog života, ponovo me golica ta potreba na globalnom nivou da se neka ideja, osećanje itd. izraze engleskim terminima kao najjednostavnijim, najbržim i, kako neko reče, najnekreativnijim načinom za izražavanje novih sadržaja. Imajući sve ovo u vidu, sa žalošću konstatujem da naši ljudi u dijaspori nisu izuzeti iz sveopšeg uticaja engleskog jezika na maternji. Broj anglicizama koje koristimo u svakodnevnom govoru je zaprepašćujući i, što je još gore, stalno raste.
Dakle, imigranti prihvataju ono što im se servira: brz jezik, jeftinu zabavu, instant hranu, oskrnavljen život. Kako reče jedan naš čovek, koji je toliko dugo u Kanadi da bi ga pre trebalo nazvati starosedeocem negoli imigrantom, „naši ljudi ovde govore čudnim jezikom, zaboravljaju srpski a engleski nikad ne nauče”. Da zaključim, nije dovoljno samo konstatovati probleme, već ih valja rešavati. U iseljeništvu se, dragi g. Klajn, maternji jezik mora sačuvati; potrebno je samo, kao uostalom i za sve stvari u životu, malo truda i volje.
Bojana Stojčić,
Toronto, Kanada
19.05.
2024.
Šest meseci uoči američkih izbora niko sa sigurnošću ne može da se kladi na to kakav će biti ishod.
15.05.
2024.
Iako se nekima čini da je smena došla iznenada, bolji poznavaoci prilika ističu da je ona bila očekivana i neophodna.
19.05.
2024.
U dubini šume na Staroj planini zjapi zaboravljeni rudnik uranijuma.
15.05.
2024.
"Treba stalno da budemo svesni činjenice da ako hoćemo da deca čitaju, treba i mi da čitamo decu"
20.09.
2023.
Pitanje je kako je najlakše ostvariti obećanu predaju Kosova, a da ne bude velike štete po armaturu vlasti? Pa u haosu, kako je to uradio Milošević sa krajiškim Srbima. Može biti da zato Vučić sad najavljuje potencijalni egzodus Srba sa Kosova
20.09.
2023.
Šta očekivati u zemlji u kojoj je u nedelju na Pinku prilog o gazdi te televizije Željku Mitroviću trajao deset puta, a u ponedeljak dva puta duže nego o sukobima na severu Kosova u kojima je poginulo najmanje pet, a ranjeno duplo više ljudi